× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Agencija za lijekove BiH

b043d5ac102bc75616e6.jpeg

U ljekarnama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u opskrbi tržišta. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u opskrbi pojedinim lijekovima. Navode da veliki broj lijekova ima zamjene u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancijom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

- To je razlog što za sada nije bilo većih problema u opskrbljivanju tržišta - ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih točno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu. - Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprječavanjem pojave nestašica - objasnili su pritom iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika. Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). - Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID - dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna o cijeni lijeka i broju stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina potrošnja antibiotika se značajno povećala - naglašavaju iz Agencije.

Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz skupine antineoplastika i imunomodulatora, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma,piše Večernji list.

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Agencija za lijekove BiH

b043d5ac102bc75616e6.jpeg

U ljekarnama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u opskrbi tržišta. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u opskrbi pojedinim lijekovima. Navode da veliki broj lijekova ima zamjene u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancijom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

- To je razlog što za sada nije bilo većih problema u opskrbljivanju tržišta - ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih točno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu. - Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprječavanjem pojave nestašica - objasnili su pritom iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika. Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). - Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID - dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna o cijeni lijeka i broju stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina potrošnja antibiotika se značajno povećala - naglašavaju iz Agencije.

Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz skupine antineoplastika i imunomodulatora, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma,piše Večernji list.

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više