Molitvom za duše ubijenih i nestalih u župnoj crkvi sv. Mihovila u Varešu, polaganjem vijenaca ispred Središnjeg spomen obilježja, te svečanom akademijom koju kao i ostale pobrojane događaje organizira Koordinacija braniteljskih udruga Vareša, Hrvati Vareškog kraja u srijedu 8. studenog obilježit će 30. obljetnicu progona i stradavanja, ujedno i Dan sjećanja na poginule i nestale branitelje i civilne žrtve rata. Dio programa je i predstavljanje knjige „Vareške suze“, autorice Grete Filipović..
Za zločine nad Bošnjacima u vareškom selu Stupni Dol kojeg su u listopadu 1993. godini počinili pripadnici postrojbi HVO-a zna se sve, do najsitnijeg detalja. Zločin je to koji je i po zapovjednoj i pojedničanoj odgovornosti procesuiran i pred domaćim i pred međunarodnim pravosuđem. O zločinima, ubojstvima civila i zarobljenika, silovanjima, etničkom čišćenju i progonu Hrvata iz Vareša neuporedivo se manje pisalo u medijima. Izostale su i optužnice, kako po pojedinačnoj tako i po zapovjednoj odgovornosti.
Prvi težak zločin nad vareškim Hrvatima događa se nekoliko dana prije Stupnog Dola, 18. listopada '93. kada postrojbe Armije RBiH do temelja ruše selo Kopijare protjerujući iz njega svih 150 stanovnika, a šest ih ubijaju, da bi krvavi pir nastavili progonom Hrvata iz Borovice, u kojoj se još uvijek traga za tijelima dijela ubijenih, Duboštice i drugih sela.
Slike egzodusa vareških Hrvata koji se događa početkom studenog '93. godine crnim su slovima upisane u povijest hrvatskog naroda vareškog kraja. Rezultati progona i etničkog čišćenja kojeg nad Hrvatima Vareša prije tri desetljeća počiniše pripadnici Armije RBiH i danas su vidljivi na svakom koraku.
Kopijari su za razliku od Stupnog Dola i dalje sablasno pusti, selo bez ijednog stabovnika i obnovljene kuće, život se u druga sela tek manjim dijelom vratio kao i u cjelokupan Vareš u kojemu od prijeratnih devet tisuća Hrvata danas živi njih nešto više od tisuću.
Prije rata Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovnika Vareša, drugih po brojnosti Muslimana, dok je nakon rata Bošnjaka bilo je 6.700. Etničko čišćenje Vareša dalo je rezultata. No, do pravosuđa slike spaljenih hrvatskih sela Vareša, stanovnika koji u kolonama i s vrećicom napuštaju svoje domove kako bi spasili gole živote kao ni podatci o 125 ubijenih hrvatskih civila i vojnika Vareša nikad nisu doprle. Pravda je za Hrvate Vareša i 30 godina nakon progona i zločina i dalje slijepa i nedostižna.
artinfo.ba
