Prepoznajući važnost pčela u ekosustavu, Generalna skupština UN krajem 2017. godine donijela je odluku kojom se 20. svibnja proglašava Svjetskim danom pčela.
S ciljem podizanja svijesti o važnosti pčele, te upozoravanja na smanjenje broja pčela u svijetu, usvojena je i rezoluciju koju je predložila Slovenija, podržale sve članice Europske unije kao i mnoge druge zemlje svijeta, uključujući i SAD, Kinu i Rusiju. Rezolucijom je predviđeno da se Svjetski dan pčela obilježava edukacijima i aktivnostima usmjerenim na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih opraščivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju.
Naime, pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane. Sačuvati pčelu znači stabilnu proizvodnju hrane i zdrav ekosustav, a na globalni trend smanjenja broja pčela utječe mnogo toga, prije svega uporaba pesticida.
Kakvo je stanje u Kiseljaku, uspijevamo li sačuvati pčelu i zainteresirati mlade za pčelarstvo, pitali smo Željka Udovičića, predsjednika Udruge pčelara Kiseljak.
„Područje Kiseljaka, u odnosu na neke druge kraje zemlje, nema baš previše ispaše za pčelu. Livade, vrbe, voćnjaci i medonosno bilje su uglavnom mjesta na kojima pčele skupljaju polen. Ali kao i svugdje, pčelu trebamo štititi, manjom i pravilnom uporabom pesticida prije svega“, kaže nam predsjednik Udruge pčelara Kiseljak koja okuplja 20-ak članova.
Nedavno su održali i Skupštinu na kojoj je Udovičić ponovno izabran za predsjednika. Tajnik je Danijel Biletić, a kiseljački pčelari izabrali su i Upravni i Nadzorni odbor.
„Razmjena znanja i iskustava te slatne edukacije o pčelarstvu su nam jako važne i jedan su od glavnih ciljeva Udruge“, dodaje Udovičić.
Osim nekotrolirane uporabe pesticida koja je posebno bila izražena u vrijeme razvoja uzgoja malina, na pčelu, kažu kiseljački pčelari utječu i klimatske promjene zbog kojih neke biljke cvatu puno ranije te pčele postaju dezorjentirane. BiH nedostaje i globalna kampanja na zaštiti pčela koju mnoge zemlje Europske unije imaju, a po kojima se između usjeva ostavlja prostor za rast medonosnog bilja te tako čovjek izlazeći pčeli ususret dobija puno više zauzvrat.
Pčela mu uzvraća medom i poboljšanjem usjeva.
Svjetski dan pčela prilika je razmisliti kako sačuvati pčelu i koliko je to važno za život na planetu. Zamislimo na trenutak naš planet bez ljudi. Krenuo bi oporavak od svih šteta i onečišćenja koje mu čovjek svakodnevno nanosi. Dakle, bez čovjeka današnjice planet bi uskoro postao ljepše, čišće i zdravije mjesto za život. Bez pčele, nestalo bi hrane ali i života što pčelu svrstava u najvažnije biće na planetu. Sačuvajmo pčelu glavna je poruka kampanja kojima se diljem svijeta ukazuje na značaj malog i krhkog, a tako važnog bića za cijelu planetu..
AP/artinfo.ba
