Sve više dokaza pokazuje da sve više mladih odraslih osoba danas ima problema sa srcem u usporedbi s prošlim desetljećima i za to krive sve lošije životne navike, odnosno loša prehrana i nedostatak tjelovježbe. A neka istraživanja sugeriraju da infekcije COVID-om povećavaju rizik.

Možda je najalarmantniji trend da, unatoč padu među starijim odraslim osobama, udio srčanih udara među mlađim odraslim osobama raste širom svijeta – što mnogi stručnjaci koji su govorili za National Geographic smatraju javnozdravstvenim hitnim slučajem. Inače, mlade odrasle osobe slobodno se definiraju kao osobe između 20 i 50 godina starosti, javlja N1.

Nedavni događaji su naglasili ovu zabrinutost. Krajem srpnja, 18-godišnji Bronny James, najstariji sin NBA zvijezde LeBrona Jamesa, kolabirao je nakon što je doživio srčani zastoj tijekom košarkaškog treninga na Sveučilištu South California.

Srčani zastoj nije isto što i srčani udar – ali ovaj događaj, kao i nekoliko drugih sličnih, postavlja pitanja u širem smislu o kardiovaskularnom zdravlju i mladima.

“Mladi pojedinci nisu imuni na srčani zastoj ili srčani udar, no mnogi misle da je to još uvijek bolest starijih ljudi”, rekao je Ron Blankstein, kardiolog u Brigham and Women's Hospital i profesor medicine na Harvard Medical School u Bostonu.

“Ali ono što je zaista važno za mlade osobe je da se kardiovaskularne bolesti, većinom, mogu spriječiti ako se poduzmu pravi koraci”, ističe.

Srčani zastoj, kakav je pretrpio Bronny James, događa se kada srce doživi električni kvar i iznenada prestane kucati. Ovo se razlikuje od srčanog udara, koji se događa kada je dotok krvi u srce djelomično ili potpuno blokiran.

Budući da srčani zastoj može prouzročiti nekoliko stanja – poput kardiomiopatije (zadebljani srčani mišić), zatajenje srca, aritmije (nepravilni otkucaji srca) i na kraju i srčani udar, doktorima je teško proučavati i utvrditi postaje li to sve češća pojava kod mladih odraslih osoba.

Ali istraživanja pokazuju da su srčani udari, koji se nazivaju i infarkti miokarda, u porastu kod mlađih ljudi. Uobičajeni simptomi uključuju bol ili nelagodu u prsima; bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa ili ruke; otežano disanje; i osjećaj slabosti ili nesvjestice.

Studija na više od 2000 mladih odraslih osoba primljenih zbog srčanog udara između 2000. i 2016. u dvije američke bolnice otkrila je da je 1 od 5 osoba imala 40 ili manje – i da se udio ove skupine povećavao za dva posto svake godine u posljednjih nekoliko godina. 

Studija, objavljena 2019. u American Journal of Medicine, također je otkrila da ljudi u dobi od 40 godina ili mlađi koji su imali srčani udar imaju jednaku vjerojatnost da će umrijeti od drugog srčanog udara, moždanog udara ili nekog drugog razloga kao i starije osobe.

Zapravo, porast srčanih bolesti među mlađim odraslim osobama u 2020. i 2021. odgovoran je za više od četiri posto najnovijih padova očekivanog životnog vijeka u SAD-u, navodi se u uvodniku objavljenom u ožujku u JAMA Networku.

Tko je najugroženiji? 

Problem nije isključivo američki. Istraživanja pokazuju da odrasli u Pakistanu i Indiji također doživljavaju srčani udar u mlađoj dobi. “Kardiovaskularne bolesti ne poznaju međunarodne granice”, rekao je Blankstein, “kao ni faktore rizika”.

I premda srčani udari tipično češće pogađaju muškarce nego žene, nedavne studije su pokazale kako više mlađih žena doživi srčani udar u usporedbi s mlađim muškarcima i da su njihovi ishodi lošiji.

Istraživanje iz 2018. objavljeno u časopisu Circulation pokazalo je da je ukupni udio hospitalizacija zbog srčanog udara među osobama u dobi od 35 do 54 godine porastao s 27 posto u razdoblju 1995.-99. na 32 posto u razdoblju 2010.-14. Najveći porast zabilježen je kod mladih žena (21 posto na 31 posto) u usporedbi s mladim muškarcima (30 posto na 33 posto).

Mlade žene u studiji imali su povijest visokog krvnog tlaka, dijabetesa, kronične bolesti bubrega i prethodnog moždanog udara.

Studije su otkrile da je vjerojatnije da će kliničari odbaciti simptome i nedovoljno dijagnosticirati određene faktore rizika kod žena, te je manje vjerojatno da će im propisati lijekove koji će im pomoći u upravljanju rizicima.

Koji su najveći faktori rizika?

Većina istraživanja pokazuje da više ljudi, osobito onih različitog rasnog i etničkog porijekla, razvija faktore rizika za srčane bolesti u mlađoj dobi – i da većina mladih, naizgled zdravih ljudi koji imaju srčani udar, gotovo uvijek imaju barem jednu bolest.

Najveći faktori rizika su visoki krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol i pretilost, a svi oni mogu začepiti i oštetiti arterije i krvne žile koje prenose krv bogatu kisikom do srca.

Iako neka od ovih stanja mogu biti genetska, češće su izazvana godinama nezdravih navika kao što su loša prehrana i sjedilački način života koji obično počinju rano u djetinjstvu, kaže Eugene Yang, preventivni kardiolog i predsjednik Američkog koledža za kardiologiju. Vijeća za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

S druge strane, čini se da COVID ima neposredniji utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Studija iz 2022. objavljena u Journal of Medical Virology otkrila je da se smrtnost od srčanog udara povećala za 14 posto u prvoj godini pandemije. Najveći porast zabilježen je kod odraslih u dobi od 25 do 44 godine.

Poznato je da COVID aktivira upalne reakcije u tijelu i čini krv gušćom i ljepljivom, rekao je Yang, što može učiniti zaražene ljude osjetljivijima na krvne ugruške koji mogu začepiti arterije i dovesti do srčanog udara. Međutim, još uvijek nije jasno zašto se čini da su mlađe odrasle osobe osjetljivije na kardiovaskularne komplikacije COVID-a.