„Osvojite Kreševo, imate novu Foču“, riječi su A. Izetbegovića kojima je Fočacima obećao Kreševo
Sutra 17. lipnja navršava se 30 godina od agresije Armije R BiH na ovu srednjobosansku općinu. Sudionicima ratnih događaja na ovom području duboko se urezela rečenica tadašnjeg lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića upućena Fočacima;
„Osvojite Kreševo, imate novu Foču“. Kreševo u lipnju '93. postaje metom napada daleko brojnice Armije R BiH koja napada ovu općinu iz nekoliko pravaca s lokaliteta zvanog Pirinski propust na Blinjama, s planine Igman iz općine Hadžići te s Lopate i Inča.
17. lipnja '93. kada se obilježava godišnjica agresije Armije R BiH na ovu općinu, smatra se jednim od najtežih dana u obrani Kreševa jer toga dana na području zvanom Pirinski propust gine 11 hrvatskih branitelja, osam ih je ranjeno, a šest zarobljeno. U napadima sudeluju specijalne diverzantske Armije R BiH, zloglasni "Crni labudovi", "Begova divizija" i "Handžar divizija" . Pomažu im i postrojbe 9. brdske brigade Armije R BiH.
Silovit napad zatekao je pripadnike kreševskog HVO-a nespremnim, a pored 11 poginulih, te više ranjenih i zarobljenij prvog dana napada, cijenu početne nespremnosti plaćaju žitelji Pirina kojeg je Armija R BiH doslovno sravnila sa zemljom nakon što je protjerala svih oko 200 stanovnika te temeljito opljačkala njihovu imovinu. Dio stanovnika Pirina je zarobljen, a uglavnom su to bili civili, žene i starci, njih oko 70. Pirin se nikad nije oporavio od krvavog pohoda Armije R BiH te je i danas selo bez stalnih stanovnika, tek vikend naselje koje s vremena na vrijeme pohode prograni i njihove obitelji. Drugo selo u kreševskoj općini iz kojeg je Armija R BiH, također u lipnju 1993. godine, protjerala svo stanovništvo su Deževice.
U selo se nakon progona Hrvata smjestila 92. Fočanska brigada ali i sva potrebna logistika neophodna za podršku komunikacije između Sarajeva i Zenice. U ovo se selo život nakon rata ipak dijelom vratio, ali njegovi stanovnici danas su većinom starije osobe. Povratku života u Deževice doprinosi i činjenica da se u njemu nalazi i Svetište sv. Jakova Markijskog te ovo hodočasničko mjesto tijekom godine posjećuju brojni vjernici i hodočasnici. Agresija Armije R BiH na Kreševo se nastavlja napadom postrojbi 92. brdske brigade Armije R BiH na sela Crnički Kamenik, Crniće, Bjeloviće, Ratkoviće i Kojsinu.
Od Hrvata je u tom prilikom potpunosti "očišćeno" šest sela u općini Kreševo: Poljani, Kojsina, Vranci, Crnići, Ratkovići i Bjelovići. Siloviti napadi Armije R BiH nastavljaju se i početkom srpnja 1993. godine kada Armiji R BiH uspijeva zauzeti selo Crnički Kamenik i iz njega protjerati 80 mještana, stoka je opljačkana, a u hrvatske kuće nastanjuju se bošnjačke izbjeglice koje su Srbi protjerali iz Foče i okolice Goražda što potvrđuje istinitost obećanja kojeg je Alija Izetbegović dao Fočacima.
Braneći svoje obitelji i domove kreševske postrojbe HVO-a koje su organizirane kroz 3. bojnu Brigade „Josip ban Jelačić“ Kiseljak, iako daleko malobrojnije, pomrsile su mu račune te je „Kreševo kao nova Foča“ ostalo još jedno u nizu neispunjenih obećanja koje je lider muslimana, kasnije Bošnjaka dao svojemu narodu. U obrani Kreševa poginula su 74 hrvatska branitelja, većina je poginula tek nekoliko stotina metara od svojih domova što potvrđuje karataker rata na ovom prostor.
Da su Hrvati vodili obrambeni rat, a Armija R BiH bila agresor u Kreševu potvrđeno je i tijekom procesa koji se vodio protiv Kreše Lučića koji je krajem 2008. Godine pred Sudom BiH oslobođen optužbi da je sudjelovao u sistematičnim i opsežnim napadima HVO-a na Kreševo. „Obrana posebno naglašava obrnutu situaciju, odnosno da svi svjedoci Tužilteljstva i obrane, kao i materijalni dokazi koje je obrana predočila govore da je A RBiH izvršila napad na područje općine Kreševo, koje je bilo pod kontrolom HVO, kao legalne oružane snage BiH“, navedeno je u 19. točki presude Lučiću.
Obilježevanje obljetnice bit će upriličeno u subotu 17.lipnja.
Sutra, 17.6., u 10:00 sati će Udruge proistekle iz Domovinskog rata, kao i društveni i politički predstavnici Kreševa položiti vijence i zapaliti svijeće za sve žrtve Domovinskog rata.
artinfo.ba
