Gojaznost pogađa više od 670 milijuna ljudi širom svijeta. Već je opsežno istraženo da bolest potiče metaboličke poremećaje i ostavlja ozbiljne kardiometaboličke posljedice kao što su dijabetes melitus, arterijska hipertenzija i poremećaj metabolizma lipida.

Istraživački tim je u sklopu studije analizirao skup podataka o svim bolničkim boravcima populacije od 1997. do 2014. godine i utvrdio da dijagnoza gojaznosti značajno povećava vjerovatnoću širokog spektra mentalnih poremećaja, uključujući depresiju, ovisnost o nikotinu, psihozu, anksioznost, poremećaje u prehrani kao i samoj ličnosti.

Rezultati naglašavaju potrebu za podizanjem svijesti o psihijatrijskim dijagnozama kod pretilih pacijenata i, ako je potrebno, konsultacijama sa specijalistima u ranoj fazi bolesti.

Do sada su liječnici pogrešno pretpostavljali da su psihofarmakološki lijekovi uzrok povezanosti između mentalnog stresa i gojaznosti kao i dijabetesa.

Autor studije Alexander Kautzky sa klinike za psihijatriju i psihoterapiju, kaže da to može biti tačno i za šizofreniju, gdje vidimo obrnuti kronološki redoslijed, ali naši podaci ne pokazuju da je to tačno za depresiju ili druge psihijatrijske dijagnoze.

Međutim, još nije potvrđeno da li gojaznost direktno utječe na mentalno zdravlje ili možda rane faze razvoja mentalnih poremećaja nisu pravovremeno prepoznate.

Dok 16,66 posto svih gojaznih muškaraca pati i od zavisnosti od nikotina, samo 8,58 posto žena ovisnih o nikotinu je gojazno. U slučaju depresivnih oboljenja situacija je obrnuta.

Stopa dijagnosticiranih depresivnih epizoda bila je skoro tri puta veća kod pretilih žena (13,3 posto gojaznih, 4,8 posto nije gojazno), dok je učestalost obolijevanja kod pretilih muškaraca bila dvostruko veća (6,61 posto gojaznih, 3,21 posto nije gojazno).

Studija je potvrdila da debljina često prethodi teškim psihičkim poremećajima, a naročito kod mladih osoba kod kojih je rizik najizraženiji, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.

artinfo.ba