Pored završetka zgrade Doma zdravlja, obilaznice s tunelom te zone sporta i rekreacije, jedan od strateških ciljeva je i oživjeti „Dalmaciju“
Općinsko vijeće Kiseljak na posljednjoj je sjednici, uz ostalo, usvojilo i Strategiju razvoja općine Kiseljak. Dokument se odnosi na razdoblje do 2027. godine, a strateški ciljevi su uglavnom poznati. Dovršetak nove zgrade Doma zdravlja koji će biti jedna od najmodernijih u BiH visoko je na listi prioriteta, kao i gradnja obilaznice s tunelom prema Sarajevu, milijunskom projektu kojeg financira JP Ceste Federacije BiH uz mnoštvo drugih investicijskih radova, od produbljena korita rijeke Lepenice, šetnice prema izvoru „kiseljačić“ do novog mosta za potrebe Doma zdravlja.
Na popisu strateških ulaganja je i izgradnja zone sporta i rekreacije ali i pronalazak partnera za revitalizaciju Hotela „ Dalmacija“. Na taj bi se način mogao oživjeti banjski turizam i lječilište po kojemu je Kiseljak prije rata bio prepoznatljiv. Među strateškim ciljevima općine je i osnivanje Turističke zajednice, ureda ili ustanove kao novi iskorak nakon preuzimanja nadležnosti nad turizmom od Kantona. Plinifikacija općine, ulaganja u novu energetsku infrastrukturu, kao i niz projekata koji se odnose na zbrinjavanje otpada, uključujući i sanaciju postojeće deponije, regulacija korita rijeke Lepenice, izgradnja nove zgrade vijećnice kao multifunkcionalne zgrade za potrebe kulturnih događanja također se nalaze na popisu strateških projekte, a neki od njih poput izgradnje vijećnici uskoro će biti i završeni.
Općina Kiseljak, inače nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i pripada Kantonu Središnja Bosna, jednom od deset na prostoru Federacije BiH. Prostire se na površini od 164 km², graniči s općinama Fojnica, Busovača, Kreševo, Visoko, Hadžići i Ilidža. Kroz Kiseljak protječu rijeke Lepenica, Kreševčica, Fojnica i Mlava sa pritokama. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine Kiseljak je imao 20.722 stanovnika. Ima oko 800 gospodarskih subjekata, a stopa nezaposlenosti je oko 30 posto, što je u odnosu na prosjek KSB manje za oko 9 posto. U Strategiji razvoja Kiseljaka kao prednosti ove lokalne zajednice navedeni su poduzetnički duh stanovništva i povoljan zemljopisni položaj, dobra cestovna povezanosti te relativno stručna i jeftina radna snaga kao i funkcionalna lokalna uprava otvorena i orijentirana ka lokalnom razvoju. Prednost Kiseljaka su i prirodni resursi , prije svih mineralna voda o kojoj je prepoznatljiv.
Glavni nedostatci su još uvijek visoka stopa nezaposlenosti, prisutnost sive ekonomije i rada na crno te neusklađenost obrazovne i kvalifikacijske ponude sa potrebama gospodarstva i tržištem rada. Kao nedostatci su navedeni i problem vodoopskrbe, ograničen proračun za intenzivniji i brži razvoj te neiskorištenost turističkih potencijala i nepostojanje turističke infrastrukture.
Artinfo.ba
