Hrvati pobijeni na kućnom pragu uoči Božića '93. razmjenjeni su za egipatskog generala u odori Armije R BiH
Proces suđenja pripadnicima Armije R BiH nad Hrvatima u Križančevu Selu pokraj Viteza koji su okrutno pobijeni uoči Božića ratne '93. bliži se kraju i ovih će dana početi iznošenje završnih riječi. Istodobno sa okončanjem procesa, pritisak, odnosno obračun određenih ostataka tajnih službi s tužiteljem u ovom predmetu Ivanom Matišićem kulminirao je podnošenje prijave protiv Matišića Uredu glavnog disciplinskog tužitelja o čemu je Večernji list već pisao.
Podršku Matišiću da istraje u iznošenju dokaza i traženju pravde za 64 žrtve zločina uputio je Ivo Miro Jović, predsjednik Povjerenstva za razmjenu zarobljenika pri Brigadi HVO-a „Josip Ban Jelačić“ Kiseljak. Jović je odlukom Zapovjedništva Brigade za predsjednika Povjerenstva imenovan u kolovozu 1993. godine. Prema njegovu svjedočenju kojeg je spreman iznijeti i pred pravosuđem, do tijela okrutno pobijenih Hrvata u Križančevu Selu uoči Božića ratne '93. godine došlo se nakon što je Povjerenstvu za razmjenu zarobljenika 3. Korpusa Armije R BiH predano tijelo egipatskog generala Ghanema Gamala koji je stradao u Kiseljaku u odori Armije R BiH.
„General Gamal je po povratku s terena pogrešno skrenuo te došao pred punkt HVO-a u Tušnjićima, između Kiseljaka i Visokog. Tu je za taoca uzeo jednog od pripadnika HVO-a s punkta nakon čega je ubijen. Ja sam kao predsjednik Povjerenstva za razmjenu odmah kontaktirao članove Povjerenstva za razmjenu 3. Korpusa Armije R BiH u Zenici ali ih u tom trenutku razmjena nije zanimala“, ispričao nam je Jović. General Ghamen Gamal, egipatski je državljanin. Ubijen je u odori Armije R BiH s iskaznicom vođe posebnog odreda Glavnog štaba Armije R BiH. Jović kaže da je kod sebe imao 23 bankovne kartice, kao i dokaz da je diplomirao arhitekturu u Milanu.
Tijelo egipatskog generala ubijenog početkom 1994. godine na punktu između Kiseljaka i Visokog Armiji R BiH predano je 24. veljače. Istodobno je omogućena asanacija terena u Križančevu Selu i pristup tijelima ubijenih radi identifikacije i ukopa. „Vjerojatno pod pritiskom njegove obitelji u Egiptu, dva i pol mjeseca nakon što je ubijen, tražili su nam tijelo generala Gamala i to u zamjenu za ulazak u Križančevo Selo i izvlačenje tijela Hrvata ubijenih 22. prosinca 1993. godine. Naravno da smo pristali te smo odlukom Stožera za razmjenu zarobljenika središnje Bosne obavili razmjenu. Dakle tijelo egipatskog generala za Hrvate ubijene na kućnom pragu pred Božić“, kaže Ivo Miro Jović, u ratu predsjednik Povjerenstva za razmjenu ratnih zarobljenika pri Brigadi JBJ Kiseljak.
Važan je to detalj koji dočarava odnos Armije R BiH prema borcima iz islamskih zemalja koji su bili u njihovim redovima. Da nisu u pitanju samo obični vojnici već i istaknuti generali potvđuje primjer i generala Gamala. Njihov doprinos „herojskoj“ borbi Armije R BiH najbolje su na svojoj koži osjetili Hrvati središnje Bosne. Zločin nad 64 Hrvata u Križančevu Selu jedan je od rijetkih koji je dobio sudski epilog, ali ga se očito u samoj završnici pokušava skrenuti s puta pravde i istiei, ako već ne može drugačije, diskreditiranjem tužitelja.
Ana Popović/artinfo.ba
