U nedjelju je planirano obilježavanje 30-te obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica-Gaju.
Program obilježavanja
11,00 sati, misa zadušnica u crkvi Imena Marijina u Gromiljaku
12,00 sati, polaganje vijenaca i molitva za poginule branitelje kod spomen obilježja na Višnjica-Gaju.
Podsjećamo, 18. travnja ove godine navršeno je 30 godine od pokušaja Armije BiH da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak.
Na taj bi način Armija BiH zauvijek protjerala Hrvate iz općina Lepeničke doline; Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovijed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovijedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.
“Provjerite i odmah procijenite stanje u Kiseljaku, a na osnovi toga s vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocijenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice”, pisao je svojim podređenim general Armije BiH.
Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH “Jasikovica”, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku, među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. Krvavi sukobi u Višnjica Gaju nisu prošli bez žrtava. Među šest Hrvata koji su stradali u prva dva dana je i 13-godišnji Goran Drmač.
Snajperom ubijen dječak
Ubijen je snajperskim hicem dok se igrao u dvorištu djedove kuće. Za ovaj zločin kao ni ostale zločine nad hrvatskim žrtvama Kiseljaka, Fojnice i Kreševa nikad nitko nije odgovarao. Dakle, događaji u Višnjica Gaju iz travnja ‘93 .godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili s više od 400 života. Nadljudskim naporima hrvatskim braniteljima uspjelo je obraniti se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, držati više od 70 kilometara crte obrane, iako su bili u potpunom okruženju Armije BiH. Više od dva desetljeća istina o stradanju Hrvata Kiseljaka i Lepeničke doline ne dopire do javnosti, a još manje pravosuđa koje je ostalo slijepo i nijemo na hrvatske žrtve.
artinfo.ba