Dijaspora

254b305fcdd98c415a44.jpeg

Veliki iznos novčanih doznaka obiteljima koji je prošle godine dosegnuo 3 milijarde maraka, kupnja različitih proizvoda, od kućanskih uređaja do potrepština, popravci automobila, odlasci na poznate turističke destinacije unutar BiH... - nabrojeni su samo neki od tradicionalnih financijskih inputa koje iseljeništvo unosi u bh. ekonomske tokove, a zbog čega dijelom možemo zahvaliti i na pozitivnim gospodarskim trendovima, piše Večernji list BiH.

Iseljeništvo svojom osobnom potrošnjom, kao i financijskom pomoći svojim obiteljima aktivno sudjeluje u gospodarskom životu BiH, a lipanj, srpanj, kolovoz, pa i rujan, mjeseci su kada će se i najviše trošiti. S druge strane, struka ističe kako je, osim izravnih financijskih inputa koji dolaze iz iseljeničke zajednice, za dugoročne ekonomske prilike u BiH, kao i zadržavanje veza između domovine i zajednice na Zapadu, posebice važno omogućiti iseljenicima, koji za to imaju uvjete, investiranje u BiH.

Doznake i rekordi

U prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu, a podatak kako je poslano oko 3 milijarde maraka bio je svojevrsni pokazatelj kako, unatoč nizu čimbenika na koje je nemoguće utjecati, iseljeništvo ipak održava čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Razlog povećanju, objašnjeno je, ležao je i u činjenici da je došlo do poboljšanja životnog standarda, odnosno imovinskoga stanja građana u iseljeništvu koji su slijedom toga mogli izdvojiti i značajnija financijska sredstva, a sve kao posljedicu činjenice da je došlo do snažnog oporavka gospodarstava zemalja EU-a.

No, ove godine stanje je neizvjesno zbog agresije na Ukrajinu, a koja je generirala i niz gospodarskih šokova, kao i činjenice da je još od vremena pandemije primjetan poremećaj lanaca opskrbe. Svemu tomu treba dodati i inflaciju, odnosno pad vrijednosti novca, kao i kupovne moći građana, a sve zajedno moglo bi upućivati na zaključak da će iseljeništvo ove godine poslati manje sredstava, odnosno u drugom slučaju manje trošiti tijekom boravka u BiH. Ipak, procjene treba uzeti s rezervom te pričekati završetak ljeta kako bi se mogli izvući i jasniji zaključci.

Pomoć gospodarstvu

S druge strane, pitanje odnosa iseljeništva prema domovini treba promatrati i kroz drugi kut, onaj koji bi, strateškim pristupom, mogao rezultirati i dugoročnim prednostima za cjelokupnu bh. ekonomiju. S obzirom na velika iskustva koja su pripadnici iseljeništva stekli u državama zapadne Europe, postavlja se pitanje koliko ona mogu biti i u službi jačanja gospodarskih potencijala unutar BiH, a odgovor se nameće promišljanjem o preduvjetima privlačenja stranih investicija. Iseljeništvo može biti svojevrsni most između BiH i uspješnih gospodarstvenika sa Zapada, nudeći im sve informacije i pomoć, kao i posrednik u razgovorima s domaćim gospodarstvenicima u procesu realizacije investicija. Kao najbolji zagovaratelji ulaganja u BiH, iseljenici mogu preuzeti ulogu kojom se vrijednost ulaganja u ekonomske tokove multiplicira.

A u tom procesu država mora prepoznati o kakvom je potencijalu riječ te usmjeriti energiju na olakšavanje administrativnih procedura, kao i jačanje komunikacije te učvršćivanje odnosa s iseljeničkom zajednicom. S druge strane, među iseljenicima je veliki broj uspješnih gospodarstvenika koji imaju kapital, ali i svježe ideje. Druga ili treća generacija bh. iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovinu, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima.

Ekonomisti i analitičari jasnog su stava kako bi takav način ulaganja u BiH, umjesto klasičnog slanja novca obiteljima, donio znatno veće koristi u budućnosti.

U BiH već postoji niz uspješnih priča kroz koje se prepoznaje nastojanje za ulaganje u BiH, a da bi ih bilo što više, država treba raditi na poboljšanju poslovne klime.

artinfo.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Dijaspora

254b305fcdd98c415a44.jpeg

Veliki iznos novčanih doznaka obiteljima koji je prošle godine dosegnuo 3 milijarde maraka, kupnja različitih proizvoda, od kućanskih uređaja do potrepština, popravci automobila, odlasci na poznate turističke destinacije unutar BiH... - nabrojeni su samo neki od tradicionalnih financijskih inputa koje iseljeništvo unosi u bh. ekonomske tokove, a zbog čega dijelom možemo zahvaliti i na pozitivnim gospodarskim trendovima, piše Večernji list BiH.

Iseljeništvo svojom osobnom potrošnjom, kao i financijskom pomoći svojim obiteljima aktivno sudjeluje u gospodarskom životu BiH, a lipanj, srpanj, kolovoz, pa i rujan, mjeseci su kada će se i najviše trošiti. S druge strane, struka ističe kako je, osim izravnih financijskih inputa koji dolaze iz iseljeničke zajednice, za dugoročne ekonomske prilike u BiH, kao i zadržavanje veza između domovine i zajednice na Zapadu, posebice važno omogućiti iseljenicima, koji za to imaju uvjete, investiranje u BiH.

Doznake i rekordi

U prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu, a podatak kako je poslano oko 3 milijarde maraka bio je svojevrsni pokazatelj kako, unatoč nizu čimbenika na koje je nemoguće utjecati, iseljeništvo ipak održava čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Razlog povećanju, objašnjeno je, ležao je i u činjenici da je došlo do poboljšanja životnog standarda, odnosno imovinskoga stanja građana u iseljeništvu koji su slijedom toga mogli izdvojiti i značajnija financijska sredstva, a sve kao posljedicu činjenice da je došlo do snažnog oporavka gospodarstava zemalja EU-a.

No, ove godine stanje je neizvjesno zbog agresije na Ukrajinu, a koja je generirala i niz gospodarskih šokova, kao i činjenice da je još od vremena pandemije primjetan poremećaj lanaca opskrbe. Svemu tomu treba dodati i inflaciju, odnosno pad vrijednosti novca, kao i kupovne moći građana, a sve zajedno moglo bi upućivati na zaključak da će iseljeništvo ove godine poslati manje sredstava, odnosno u drugom slučaju manje trošiti tijekom boravka u BiH. Ipak, procjene treba uzeti s rezervom te pričekati završetak ljeta kako bi se mogli izvući i jasniji zaključci.

Pomoć gospodarstvu

S druge strane, pitanje odnosa iseljeništva prema domovini treba promatrati i kroz drugi kut, onaj koji bi, strateškim pristupom, mogao rezultirati i dugoročnim prednostima za cjelokupnu bh. ekonomiju. S obzirom na velika iskustva koja su pripadnici iseljeništva stekli u državama zapadne Europe, postavlja se pitanje koliko ona mogu biti i u službi jačanja gospodarskih potencijala unutar BiH, a odgovor se nameće promišljanjem o preduvjetima privlačenja stranih investicija. Iseljeništvo može biti svojevrsni most između BiH i uspješnih gospodarstvenika sa Zapada, nudeći im sve informacije i pomoć, kao i posrednik u razgovorima s domaćim gospodarstvenicima u procesu realizacije investicija. Kao najbolji zagovaratelji ulaganja u BiH, iseljenici mogu preuzeti ulogu kojom se vrijednost ulaganja u ekonomske tokove multiplicira.

A u tom procesu država mora prepoznati o kakvom je potencijalu riječ te usmjeriti energiju na olakšavanje administrativnih procedura, kao i jačanje komunikacije te učvršćivanje odnosa s iseljeničkom zajednicom. S druge strane, među iseljenicima je veliki broj uspješnih gospodarstvenika koji imaju kapital, ali i svježe ideje. Druga ili treća generacija bh. iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovinu, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima.

Ekonomisti i analitičari jasnog su stava kako bi takav način ulaganja u BiH, umjesto klasičnog slanja novca obiteljima, donio znatno veće koristi u budućnosti.

U BiH već postoji niz uspješnih priča kroz koje se prepoznaje nastojanje za ulaganje u BiH, a da bi ih bilo što više, država treba raditi na poboljšanju poslovne klime.

artinfo.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17