Veliki iznos novčanih doznaka obiteljima koji je prošle godine dosegnuo 3 milijarde maraka, kupnja različitih proizvoda, od kućanskih uređaja do potrepština, popravci automobila, odlasci na poznate turističke destinacije unutar BiH... - nabrojeni su samo neki od tradicionalnih financijskih inputa koje iseljeništvo unosi u bh. ekonomske tokove, a zbog čega dijelom možemo zahvaliti i na pozitivnim gospodarskim trendovima, piše Večernji list BiH.
Iseljeništvo svojom osobnom potrošnjom, kao i financijskom pomoći svojim obiteljima aktivno sudjeluje u gospodarskom životu BiH, a lipanj, srpanj, kolovoz, pa i rujan, mjeseci su kada će se i najviše trošiti. S druge strane, struka ističe kako je, osim izravnih financijskih inputa koji dolaze iz iseljeničke zajednice, za dugoročne ekonomske prilike u BiH, kao i zadržavanje veza između domovine i zajednice na Zapadu, posebice važno omogućiti iseljenicima, koji za to imaju uvjete, investiranje u BiH.
Doznake i rekordi
U prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu, a podatak kako je poslano oko 3 milijarde maraka bio je svojevrsni pokazatelj kako, unatoč nizu čimbenika na koje je nemoguće utjecati, iseljeništvo ipak održava čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Razlog povećanju, objašnjeno je, ležao je i u činjenici da je došlo do poboljšanja životnog standarda, odnosno imovinskoga stanja građana u iseljeništvu koji su slijedom toga mogli izdvojiti i značajnija financijska sredstva, a sve kao posljedicu činjenice da je došlo do snažnog oporavka gospodarstava zemalja EU-a.
No, ove godine stanje je neizvjesno zbog agresije na Ukrajinu, a koja je generirala i niz gospodarskih šokova, kao i činjenice da je još od vremena pandemije primjetan poremećaj lanaca opskrbe. Svemu tomu treba dodati i inflaciju, odnosno pad vrijednosti novca, kao i kupovne moći građana, a sve zajedno moglo bi upućivati na zaključak da će iseljeništvo ove godine poslati manje sredstava, odnosno u drugom slučaju manje trošiti tijekom boravka u BiH. Ipak, procjene treba uzeti s rezervom te pričekati završetak ljeta kako bi se mogli izvući i jasniji zaključci.
Pomoć gospodarstvu
S druge strane, pitanje odnosa iseljeništva prema domovini treba promatrati i kroz drugi kut, onaj koji bi, strateškim pristupom, mogao rezultirati i dugoročnim prednostima za cjelokupnu bh. ekonomiju. S obzirom na velika iskustva koja su pripadnici iseljeništva stekli u državama zapadne Europe, postavlja se pitanje koliko ona mogu biti i u službi jačanja gospodarskih potencijala unutar BiH, a odgovor se nameće promišljanjem o preduvjetima privlačenja stranih investicija. Iseljeništvo može biti svojevrsni most između BiH i uspješnih gospodarstvenika sa Zapada, nudeći im sve informacije i pomoć, kao i posrednik u razgovorima s domaćim gospodarstvenicima u procesu realizacije investicija. Kao najbolji zagovaratelji ulaganja u BiH, iseljenici mogu preuzeti ulogu kojom se vrijednost ulaganja u ekonomske tokove multiplicira.
A u tom procesu država mora prepoznati o kakvom je potencijalu riječ te usmjeriti energiju na olakšavanje administrativnih procedura, kao i jačanje komunikacije te učvršćivanje odnosa s iseljeničkom zajednicom. S druge strane, među iseljenicima je veliki broj uspješnih gospodarstvenika koji imaju kapital, ali i svježe ideje. Druga ili treća generacija bh. iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovinu, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima.
Ekonomisti i analitičari jasnog su stava kako bi takav način ulaganja u BiH, umjesto klasičnog slanja novca obiteljima, donio znatno veće koristi u budućnosti.
U BiH već postoji niz uspješnih priča kroz koje se prepoznaje nastojanje za ulaganje u BiH, a da bi ih bilo što više, država treba raditi na poboljšanju poslovne klime.
artinfo.ba
