Hrvatski branitelji iz ove župe ginuli su na svim ratištima u BiH, a lipnju 1993. proživjeli su najteže trenutke obrane svojega kraja
Misom zadušnicom u župnoj crkvi Imena Marijina te polaganjem vijenaca i molitvom koju je pred Spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata župe Gromiljak i ove, prve nedjelje u lipnju obilježen je Dan hrvatskih branitelja ove župe. Njih 49 u proteklom Domovinskom ratu položilo je živote na oltar Domovine. Među prvima koji su stradali u obrani BiH od srpskog agresora su Milenko i Mirko Barbić, obojica iz Gromiljaka. Prvi na jajačkom bojištu, a drugi kao pripadnik saniteta u Sarajevu. Iz Gromiljaka je i jedan od istinskih heroja Domovinskog rata Željko Bencun Strijelac koji je stradao na kupreškom bojištu stvarajući uvjete za konačan slom srpske agresije i prestanak ratnih sukoba u BiH. Iz Gromiljaka je i 14 godišnji Goran Drmač, jedna od prvih žrtava agresije Armije R BiH na Kiseljak te Luca i Ana Barbić, starice koje je Armija R BiH žive spalila u Šćitovo Polju u agresiji na Fojnicu početkom srpnja 1993.
Osim sjećanja na poginule hrvatske branitelja Gromiljaka, Dan sjećanja prilika je prisjetiti se i obrane ovog dijela općine Kiseljak, bitki koje su bile ključne i za obranu Lepeničke doline. Jedan od najozbiljnijih i najopasnijih pokušaja zauzimanja i presijecanja teritorija općine Kiseljak dogodio se krajem travnja 1993. godini. Napadima pripadnika Trećeg korpusa Armije R BiH iz pravca Visokog preko sela Gomionica do kojeg je prethodno izgrađena kvalitetna putna komunikacija kojom je ovo selo u općini Kiseljak povezano s općinom Visoko, pokušao se presjeći teritorij općine radi potpunog zauzimanja. Iz Gomionice se s lakoćom kontroliralo Fojničko raskrižje i naselja koja mu gravitiraju, od Gromiljaka preko Luga prema Fojnici do Jehovca prema Busovači. U navedenim naseljima u to je vrijeme boravilo nekoliko tisuća Hrvata. U slučaju da je Armiji R BiH uspjelo presjeći slobodnu teritoriju općine Kiseljak na navedenom potezu, odnosno zauzeti gore spomenuta naselja, Kiseljak bi se teško obranio od agresije Armije R BiH. Postrojbe HVO-a uspijeva presjeći komunikaciju između Visokog i Gomionice i na taj način otkloniti u to vrijeme najveću opasnost po Hrvate u Kiseljaku . Važno je spomenuti i kako ovu kao i sve druge vojne akcije, iz neposredne blizine prate i pripadnici međunarodnih vojnih snaga, Kanadskog bataljuna UNPROFOR-a. Na sastanku kojeg su imali dan poslije akcije u Gomionici u Zapovjedništvu HVO-a, pripadnici UNPROFOR-a nisu imali niti jednu primjedbu na akciju koju su izvele postrojbe HVO-a. Zaključuju da su pripadnici HVO-a profesionalno pristupili operaciji, uspkos činjenici da su pripadnici mirovnih snaga koji su cijelo vrijeme stacionirani u Kiseljaku, radili kao i u većini drugih mjesta u korist muslimana i njihove Armije R BiH.
artinfo.ba