× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Savez samostalnih sindikata

strajk-radnici.jpg

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) smatra da ne postoje nikakve zakonske ili bilo koje druge prepreke za donošenje zakona o minimalnoj plaći.

Inflacija koja je zahvatila i BiH, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i financijski položaj radnika, kako su naveli, najbolji su pokazatelj neophodnosti usvajanja tog zakona.

To je činjenica, ističu iz SSSBiH, i svako stavljanje upitnika iznad zakona o minimalnoj plaći predstavlja pokušaj unošenja smutnje i želju da se odgodi zakonsko reguliranje minimalne plaće u Federaciji BiH. Time se radnici žele i dalje prepuštati (ne)milosti poslodavaca, tretirati kao moderno roblje i ostaviti na dnu ljestvice, kada su u pitanju plaće ne samo u Europi, već i u svijetu.

- Vjerujemo da će zastupnici Federalnog parlamenta ostati imuni na ove pokušaje i da će u najkraćem roku izglasati zakon o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM, a za šta se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina - poručuju iz SSSBiH.

Podsjećaju da Institut minimalne plate postoji već 130 godina, u više od 100 država svijeta. U Europskoj uniji 20 od 27 država ima zakon o minimalnoj plać. Zakon o minimalnoj plaći ima i Njemačka, iako ima 90 posto pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.

Podsjećaju, da konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) o minimalnim plaćama jasno precizira da one imaju zakonsku snagu, te da Zakon o radu u članku 87. govori o najnižoj plaći koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom.

- Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat. Iz takve formulacije proizilazi da je najniža plaća obračunska kategorija, za razliku od minimalne plaće koja je zašitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti plaću - naglašavaju iz SSSBiH.

Također, dodaje se, Ustavom Federacije BiH je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i financijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plaći SSSBiH definitivno smatraju takvim propisom.

- Savez samostalnih sindikata BiH se zalaže za smanjenje poreskog opterećenja plaća i to daleko većeg nego je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, jer za to postoji prostor, ali na način da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. No, bez jasne zakonske obveze to se neće dogoditi - istaknuli su SSSBiH.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Savez samostalnih sindikata

strajk-radnici.jpg

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) smatra da ne postoje nikakve zakonske ili bilo koje druge prepreke za donošenje zakona o minimalnoj plaći.

Inflacija koja je zahvatila i BiH, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i financijski položaj radnika, kako su naveli, najbolji su pokazatelj neophodnosti usvajanja tog zakona.

To je činjenica, ističu iz SSSBiH, i svako stavljanje upitnika iznad zakona o minimalnoj plaći predstavlja pokušaj unošenja smutnje i želju da se odgodi zakonsko reguliranje minimalne plaće u Federaciji BiH. Time se radnici žele i dalje prepuštati (ne)milosti poslodavaca, tretirati kao moderno roblje i ostaviti na dnu ljestvice, kada su u pitanju plaće ne samo u Europi, već i u svijetu.

- Vjerujemo da će zastupnici Federalnog parlamenta ostati imuni na ove pokušaje i da će u najkraćem roku izglasati zakon o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM, a za šta se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina - poručuju iz SSSBiH.

Podsjećaju da Institut minimalne plate postoji već 130 godina, u više od 100 država svijeta. U Europskoj uniji 20 od 27 država ima zakon o minimalnoj plać. Zakon o minimalnoj plaći ima i Njemačka, iako ima 90 posto pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.

Podsjećaju, da konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) o minimalnim plaćama jasno precizira da one imaju zakonsku snagu, te da Zakon o radu u članku 87. govori o najnižoj plaći koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom.

- Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat. Iz takve formulacije proizilazi da je najniža plaća obračunska kategorija, za razliku od minimalne plaće koja je zašitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti plaću - naglašavaju iz SSSBiH.

Također, dodaje se, Ustavom Federacije BiH je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i financijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plaći SSSBiH definitivno smatraju takvim propisom.

- Savez samostalnih sindikata BiH se zalaže za smanjenje poreskog opterećenja plaća i to daleko većeg nego je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, jer za to postoji prostor, ali na način da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. No, bez jasne zakonske obveze to se neće dogoditi - istaknuli su SSSBiH.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.