Novi poljoprivredni strojevi, inovacije u proizvodnji, tehnološki centri za upoznavanje s trendovima na svjetskim tržištima hrane - sve su to neki od važnih preduvjeta za podizanje razine konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, a koja dobiva sve veću potporu i Europske unije, piše Večernji list BiH.
Jedan od načina potpore su i aktualni programi koji se već realiziraju sredstvima Unije, a među njima je i projekt “EU4Agri” u okviru kojega je nedavno objavljen novi javni poziv vrijedan 3,2 milijuna KM za potporu investicijama u preradu i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Ono što je posebno važno je činjenica da su sredstva namijenjena upravo potpori investicijama u proizvodnji hrane, a na natječaj se mogu prijaviti obrti, poduzetnici, zadruge i poduzeća, mikro, mala i srednja poduzeća te svi projekti koji se isključivo odnose na proizvodnju proizvoda za ljudsku prehranu, a u sklopu sektora prerade voća, prerade gljiva, ljekobilja, začinskog bilja, vinarstva i prerade maslina, prerade povrća, prerade mlijeka, prerade mesa, prerade jaja, prerade i konzerviranja ribe i prerade žitarica.
Jačanje konkurentnosti
Natječaj je dio šire priče, a sam “EU4Agri” je četverogodišnji (2020. - 2024.) projekt vrijedan 20,25 milijuna eura, čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH.
Projekt provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA). Zamisao je pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u unaprjeđenju tehničko-tehnoloških kapaciteta kako bi bili što konkurentniji, a istodobno pružiti nužnu podršku za marketing o kojemu uvelike ovisi i uspješnost na današnjem globaliziranom tržištu. No, Europa je, a zbog negativnog utjecaja pandemije na proizvodnju, odlučila pokrenuti i dodatni program potpore otpornosti nazvan “EU4Agri-Recovery” (2021. - 2023.), a posredstvom kojega je osigurano 5 milijuna eura. Program također provode UNDP i CzDA, a očekivanja su kako će se njime očuvati 400 radnih mjesta, stvoriti dodatnih 100 zelenih radnih mjesta (najmanje 50 za žene i mlade), uz potporu za 20 podržanih inovativnih i zelenih startupova, povećanje znanja i vještina za dugoročnu otpornost i održivost u sektoru.
Pred BiH je, osim ovih programa, i prilika da uskoči u zajedničku poljoprivrednu politiku, no očito je kako je preduvjet tomu uspostava učinkovite IPARD strukture, a zbog čijega smo izostanka do sada izgubili veliki iznos sredstava.
Širenje mogućnosti
Naime, ministri poljoprivrede iz zemalja zapadnog Balkana i Europske unije razgovarali su na Stalnoj radnoj skupini za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Europi (SWG), a bilo je riječi i o pripremama oko donošenja zajedničke poljoprivredne politike u svjetlu pretpristupnih programa za ruralni razvoj (IPARD III) za programsko razdoblje od 2021. do 2027.
Ako bi BiH uspjela uključiti se u proces, to bi otvorilo nove prilike za domaće poljoprivredne proizvođače koji bi tada na raspolaganju imali veći iznos sredstava za različite namjene. A pomoć je, osim kroz novčane potpore, bitna i u kontekstu razmjene iskustava, i to ne nužno isključivo od zemalja Europske unije.
Tako su nedavno predstavnici Posavske županije izrazili spremnost posredstvom projekta suradnje županija u FBiH, Izraela i Republike Hrvatske, iz Izraela donijeti vrijedna iskustva u procesu uzgoja povrća. Mato Brkić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije, tada je za Večernji list naveo kako su posebno zainteresirani za hidroponski uzgoj povrća te bi tu tehniku željeli koristiti u cilju podizanja razine poljoprivredne proizvodnje.
U županiji se očito vode činjenicom da se primjer usvajanja iskustava može pokazati kao važna karika u modernizaciji poljoprivredne proizvodnje, a koja bi u startu omogućila i bolju iskoristivost potencijala i kapaciteta za proizvodnju domaće hrane. •
artinfo.ba
