Izborni sabor Udruge ovog je vikenda održan u Mostaru
Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH dobila je novog predsjednika, Miroslava Zelići az Bugojna. Na redovitom izvještajno- izbornom saboru Udruge koji je ovog vikenda održan u Mostaru Zelić je dobio jednoglasnu potporu delegata. Za dopredsjednike HULD DR u BiH izabrani su Željko Marić i Zdeno Šupuković. Prije Sabora, članovi Udruge i njihovi gosti odali su polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, dužnu počast poginulim braniteljima.
S nekima od njih u ratu su prolazili torture brojnih logora, Vojske Republike Srpske te logora Armije R BiH koji su bili daleko brojniji. Promicanje istine o logorima i kažnjavanje odgovornih za toruture koje su prošli hrvatski logoraši bit će neki od ciljeva rada Udruge, kazao je novoizabrani predsjednik Miroslav Zelić koji je i sam osam mjeseci proveo u logorima Armije R BiH u Bugojnu. „Pored istine o stradanju hrvatskih logoraša i traženja da se procesuiraju odgovorni za njihovo osnivanje i torture koje smo u njima prolazili mi hrvatski logoraši, ciljevi Udruge bit će i potraga za tijelima naših nestalih logoraša, nasilno odvedenih i likvidiranih.
U ovoj godini krećemo i s prikazivanjem filma o hrvatskim logorašima Zidine. Također, radit ćemo i na rješavanju statusa logoraša, pomogati im u ostvarenju njihovih prava koja im po zakonima pripadaju“, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, braniteljske udruge i jedne od pet krovnih Udruga proizašlih iz Domovinskom rata u BiH. Kroz Koodniciju s Udrugom dragovoljaca i veterana, obiljelji poginulih i nestalih, hrvatskih vojnih invalida te nositelja ratnih odličja, Hrvatska udruga logoraša, naglašava Zelić, radit će na zaštiti interesa svih stradalnika i pripadnika HVO-a.
Prema podatcima Hrvatske udruge logoraša, tijekom Domovinskog rata u BiH Armija R BiH formirala jeo 320 logora i zatočeničkih centara, samo u Bugojnu bilo ih je 55, dok je pod nadzorom Vojske Republike Srpske formirano 20 logora u kojima su bili zatočeni Hrvati. Osim što su bili daleko brojniji, logori Armije R BiH za Hrvate prednjačili su i po strahotama koje su u njima prošli logoraši, a preživjeli svjedočene o brutalnostima i svakodnevnim zlostavljanjima. Za svjedočenja hrvatskih logoraša previše sluha dosad nije pokazalo ni pravosuđe te su ostali najvećim dijelom nekažnjeni što osim proživljenih trauma u logorima, hrvatskim logorašima, posebno onima koji su povratnici, stvara nove traume, jer svakodnevno se susreću s onima koji su u ratu bili gospodari njihova života i smrti, kršeći sve međunarodne konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima.
Istina o logorima za Hrvate u BiH mora se znati, krivci moraju biti izvedeni pred lice pravde, tijela nestalih pronađena i dostojno pokopala, a preživjeli imati status koji zaslužuju i prava propisana zakonom, poruke su i izvjštajno- izbornog Sabora Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.
AP/artinfo.ba
