Bitke za Bašino Brdo i ubojstva gvardijana i vikara fra Nikice i fra Leona
12. i 13 datum u mjesecu studenom za Fojničke Hrvate od rata se obilježavaju kao dani ponosa ali i sjećanja te neizmjerne tuge zbog svih nevinih hrvatskih žrtava u Domovinskom ratu, poginulih hrvatskih branitelja ali i brojnih civilnih žrtava rata među kojima su i gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici fra Nikica Miličević i fra Leon Migić. Iako na prvu dvije godišnje osim što se obilježavaju u dva dana nemaju zajedničkih poveznica, one su, mišljenja su sudionici događaja iz tog vremena, itekako povezane. Samo dan nakon briljantne akcije HVO-a u kojoj je zauzeta strateški važna kota obrane Lepeničke dole Bašino Brdo na planini Jasikovica, uslijedila je osveta poraženih. Na pragu Samostana u Fojnici, na pravdi Boga kako kažu njihova subraća iz tog vremena, pripadnici Armije R BiH hitcima iz neposredne blizine ubijaju fojničkog gvardijana i vikara fra Nikicu i fra Leona.
Naime, akcijom na Bašinom Brdu 12. studenog 1993. godine postrojbe HVO-a Armiji R BiH nanose težak poraz. Uspijevaju pri tom osloboditi većinski hrvatska sela Gojeviće i Bakoviće, a snage HVO-a dolaze na sami ulaz u Fojnicu. Ulazak postrojbi HVO-a u Fojnicu spriječen je međunarodnim pritiscima koju su u pravilu bili u korist bošnjačke Armije R BiH koja je agresiju na Fojnicu i progon fojničkih Hrvata započela zabijajući „nož u leđa“ dojučerašnjim saveznicima i kršeći uz posredovanje međunarodnih predstavnika sklopljeni Sporazum o Fojnici kao zaštićenoj sanitetskoj zoni.. „Hrvatski narod središnje Bosne može biti ponosan na Bitku za Bašino Brdo, a naša je trajna zadaća sjećati se naših poginulih i odavati im dužnu počast ali i učiti našu djecu što je ova Bitka značila za Fojnicu i središnju Bosnu“, kazao je na jednoj od prethodnih godišnjica Bitke za Bašino Brdo Branko Stanić, ratni zapovjednik HVO-a Fojnice. Stanić kao i većina sudionika događaja mišljenja je kako je osveta zbog gubitka Bašinog Brda mogući motiv ubojstva gvardijana i vikara koji se dogodilo samo dan poslije Bitke.
Na pragu Samostana hladnokrvno ih je ubio pripadnik 302. Motorizirane brigade Armije R BiH iz Visokog, Miralem Čengić, a pomagači su mu bili Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić, pripadnici ste postrojbe. Vrhovni vojni sud u Sarajevu je za ovo kazneno djelo 1994. i 1995. godine Miralema Čengića osudio je na 12 godina zatvora, a njegove pomagače Nedima Zerdu, Samina Mušinbegovića i Vahida Begića na po šest mjeseci zatvora. Kaznu međutim nisu odležali jer su više puta pomilovani od strane najviših političkih predstavnika bošnjačkog naroda, od Ejupa Ganića do Alije Izetbegovića. Prije desetak godina fojnički franjevci zatražili su obnovu postupka kako bi osim neposrednih izvršitelja pred lice pravde konačno mogli biti izvedeni i nalogodavci ovog zločina kojeg su čak i bošnjački mediji okarakterizirali „Pucnjem u Bosnu“. „Do danas nemamo nikakvog službenog odgovora na pokrenutu inicijativu“, kazao nam je fra Mirko Majdanžić, gvardijan Franjevačkog samostana u Fojnici.
Dakle, ni 28 godina poslije ne zna se tko je naredio ubojstvo fojničkih fratara. Za njihove te duše 102 poginula hrvatska branitelja i civila U domovinskom ratu iz Fojnice molit će se u subotu 13. studenog s početkom u 11 sati u samostanskoj crkvi. Molitvu će predvoditi fojnički gvardijan fra Mirko Majdandžić. Ostaje pitanje koliko će još godina i godišnjica zločina proći bez odgovora na pitanje: ako nije Hasib Mušinbegović, zapovjednik 302. Motorizirane brigade Armije R BiH naredio ubojstvo gvardijana i vikara, a tvrdi da nije i da su ubojice na dan ubojstva bile izuzete od njegovog zapovijedanja, tko je naredio likvidaciju gvardijana i vikara i je li njihovo ubojstvo čin osvete zbog vojničkog poraza na Bašinom Brdu kojeg je Armija R BiH pretrpjela dan ranije?
AP/artinfo.ba
