× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Patron u Kiseljaku

dron crkva kis patron

 

Kiseljak odnosno župa Svetog Ilije Proroka danas slavi patron.
Središnje misno slavlje ispred crkve na sam blagdan održano je danas.

Vjerska proslava blagdana Svetog Ilije Proroka, zaštitnika župe Kiseljak ove je godine bila slična kao i prethodnih. Središnje misno slavlje je uz sudjelovanje brojnih svećenika, predvodio fra Šimo Ivelj, profesor prava na Franjevačkoj teologiju u Sarajevu.
Za proslavu blagdana vjernici su se i ove godine pripremali misama trodnevnicama.

Sveti Ilija Prorok, starozavjetni je svetac kojeg Hrvati u BiH slave i kao zaštitnika ove zemlje. Korijeni proslave sv. Ilije kao zaštitnika BiH sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine. Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju, pored katolika, štuju i pravoslavci i muslimani.

artinfo.ba

Foto: Lea Stanić

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Patron u Kiseljaku

dron crkva kis patron

 

Kiseljak odnosno župa Svetog Ilije Proroka danas slavi patron.
Središnje misno slavlje ispred crkve na sam blagdan održano je danas.

Vjerska proslava blagdana Svetog Ilije Proroka, zaštitnika župe Kiseljak ove je godine bila slična kao i prethodnih. Središnje misno slavlje je uz sudjelovanje brojnih svećenika, predvodio fra Šimo Ivelj, profesor prava na Franjevačkoj teologiju u Sarajevu.
Za proslavu blagdana vjernici su se i ove godine pripremali misama trodnevnicama.

Sveti Ilija Prorok, starozavjetni je svetac kojeg Hrvati u BiH slave i kao zaštitnika ove zemlje. Korijeni proslave sv. Ilije kao zaštitnika BiH sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine. Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju, pored katolika, štuju i pravoslavci i muslimani.

artinfo.ba

Foto: Lea Stanić

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više