Krije li Rostovo i tijela preostalih 15 nasilno odvebenih hrvatskih logoraša trebalo bi se znati uskoro
Na lokalitetu Tvrdulje na Rostovu nadomak Bugojna u srijedu 21. srpnja, po nalogu Tužiteljstva BiH, nastavlja se potraga za tijelima preostalih 15 hrvatskih logoraša koji su u ratu nasilno odvedeni iz logora Armije R BiH u Bugojnu. Potvrdio nam je to Marko Jurišić, član Instituta za nestale osobe BiH. „Nakon skoro godinu dana nastavljamo potragu za tijelima nestalih Hrvata na Rostovu. U međuvremenu smo istragom na terenu došli do pouzdanih informacija da bi lokalitet Rostova na kojem smo u ljeto prošle godine ekshumirali četiri tijela iz skupine od 19 nasilno odvedenih logoraša, mogao kriti i tijela preostalih 15 za kojima se još uvijek traga“, pojasnio nam je Jurišić.
Podsjećamo, prije godinu dana na Rostovu su ekshumirana tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića,Ante Markulja i Franje Jezidžića koja su nakon identifikacije u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu proljetos pokopana u Bugojnu i Mostaru. Ekshumacije koje se nastavljaju u srijedu, prema očekivanjima, trebale bi rasvijetliti sudbinu još 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz skupine koja je nakon rata brojala 21-og logoraša. Za posmrtnim ostatcima preostalih 15 njihove obitelji tragaju skoro 28 godina. Još uvijek se traže: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš,Nikica Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.
Početak ekshumacija na Rostovu u ljeto prošle godine obilježilo je imenovanje Selme Cikotića državnim ministrom sigurnosti. Cikotića kao ratnog zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije R BiH, pored Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva, Hrvati Bugojna smatraju najodgovornijim za nasilna odvođenja i nestanak hrvatskih logoraša, ali i progon 16 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojne zločine nad hrvatskim stanovništvom kao i pljačku i uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata kao i katoličkih vjerskih objekata. Cikotića s nestankom hrvatskih logoraša povezuje i ratna prepiska s njegovim nadređenim. Prema saznanjima hrvatskih stradalničkih Udruga u Bugojnu, Cikotić je pokušao zaustaviti nastavak potrage na Rostovu, ali mu to očito nije uspjelo. S tim je za posjeta središnjoj Bosni upoznat i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Ekshumacije i nastavak potrage kreću samo nekoliko dana nakon Milanovićeva posjeta. Slučajno ili ne, saznat će jer ništa pa ni kosti nasilno odvedenih ne mogu ostati skriveni. One su ključan dokaz zločina koji bi morao na optuženičku klupu konačno dovesti i glavne kreatore etničkog čišćenja Bugojna, Selmu Cikotića i Dževada Mlaću.
AP/artinfo.ba
