× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • DOK PLAĆE OSTAJU ISTE

kruh.png

Povećane su cijene i na tržnicama, gdje nam za jedan skroman ručak bez mesa i mliječnih proizvoda treba najmanje 20 KM. Građani su svjesni da je svakim danom njihov novčanik sve tanji i da teško može pratiti nova poskupljenja.

Troškovi života u BiH sve su skuplji, a građani nerijetko jedva sastavljaju kraj s krajem. I to nije kraj. U narednom periodu u najavi su nova povećanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Sindikati apeliraju na nadležne da pronađu način da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i tako spriječi ponovni udar na, ionako loš, standard građana.

Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Tako je, na primjer, početkom godine, jedan litar ulja koštao manje od dvije marke, da bi sada dostigao cijenu veću od tri marke, što je veliki udar na ionako siromašne džepove potrošača, posebno imirovljenika prenosi N1.

Što kažu o poskupljenju kruha?

Povećane su cijene i na tržnicama, gdje nam za jedan skroman ručak bez mesa i mliječnih proizvoda treba najmanje 20 KM. Građani su svjesni da je svakim danom njihov novčanik sve tanji i da teško može pratiti nova poskupljenja.

Pored povećanja cijena ulja i drugih životnih namirnica, iz Saveza sindikata BiH najavljuju novo poskupljenje i to kruha i pekarskih proizvoda. Razlog su visoke cijene pšenice na svjetskom tržištu koje ruše sve rekorde. Da bi se spriječio još jedan u nizu udara na potrošače, iz Saveza apelira na vlast da ogromna sredstva, koja su kroz različite fondove i donacije došla u BiH, usmjere ka poljoprivrednicima.

“Odgovornost leži na onima koji donose odluke i prave strategije u ovoj državi. Mi bismo mogli uložiti sredstva da se ta obradiva površina počne obrađivati, da se zasade poljoprivredne kulture koje ovdje mogu da rastu i mislim da bi se onda i potreba za uvozom tih nekih osnovnih stvari poput pšenice, kukuruza, … mogla smanjiti”, izjavila je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata.

S druge strane, iz pekare “Klas” poručuju da ne planiraju povećanje cijena pekarskih proizvoda, ali da je o tome još rano govoriti, budući da je žetva pšenice u tijeku.

“Mi sigurno kao najveći proizvođač i kad je u pitanju i brašno, a isto tako, pekarski proizvodi na nivou BiH, ali i šire, nemamo tu o planu činiti i prema našim saznanjima, do toga ne bi trebalo doći”, poručio je Dragan Vučić, izvršni direktor “Klas” Sarajevo.

Da ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, smatraju i pojedini ekonomisti, ali upozoravaju da uvjeti na svjetskom tržištu diktiraju novu inflaciju, uvjetovanu povećanjem transportnih troškova.

Mnogo čimbenika u igri

“Vjerojatno da će rasti proizvoda koje zavise od transporta, koje imaju neke duže destinacije, prebacivanje s lokacije A na lokaciju B i s druge strane, svi oni proizvodi koji direktno ili indirektno zavise od globalnih inputa”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Podaci Agencije za statistiku pokazuju da je u periodu od siječnja do svibnja tekuće godine zabilježen prosječan rast cijena od 1.4 posto. Sindikalna potrošačka korpa Federacije BiH za prošli mjesec iznosila je nešto više od dvije tisuće maraka. U Republici Srpskoj još nisu objavljeni podaci za lipanj, ali je za svibanj iznosila oko 1930 KM. Pregovori o utvrđivanju minimalne plate u iznosu od tisuću maraka u Federaciji BiH ni nakon više od godinu dana nisu urodili plodom.

“Očito da se ovdje politizira i taktizira, da se nije spremno da se uđe u jedan otvoreni socijalni dijalog jer je došlo do faze smicanja, kad Sindikati više niti imaju strpljenja, niti više imamo volju da razgovaramo na ovaj način”, riječi su Mevludina Bektića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata.

Krajnje je vrijeme, suglasni su Sindikati i stručnjaci da se fokus nadležnih prebaci na pronalaženje načina kako da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i tako spriječi crni scenario koji nam, bez adekvatne i brze reakcije nadležnih, definitivno slijedi.

Notra.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • DOK PLAĆE OSTAJU ISTE

kruh.png

Povećane su cijene i na tržnicama, gdje nam za jedan skroman ručak bez mesa i mliječnih proizvoda treba najmanje 20 KM. Građani su svjesni da je svakim danom njihov novčanik sve tanji i da teško može pratiti nova poskupljenja.

Troškovi života u BiH sve su skuplji, a građani nerijetko jedva sastavljaju kraj s krajem. I to nije kraj. U narednom periodu u najavi su nova povećanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Sindikati apeliraju na nadležne da pronađu način da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i tako spriječi ponovni udar na, ionako loš, standard građana.

Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Tako je, na primjer, početkom godine, jedan litar ulja koštao manje od dvije marke, da bi sada dostigao cijenu veću od tri marke, što je veliki udar na ionako siromašne džepove potrošača, posebno imirovljenika prenosi N1.

Što kažu o poskupljenju kruha?

Povećane su cijene i na tržnicama, gdje nam za jedan skroman ručak bez mesa i mliječnih proizvoda treba najmanje 20 KM. Građani su svjesni da je svakim danom njihov novčanik sve tanji i da teško može pratiti nova poskupljenja.

Pored povećanja cijena ulja i drugih životnih namirnica, iz Saveza sindikata BiH najavljuju novo poskupljenje i to kruha i pekarskih proizvoda. Razlog su visoke cijene pšenice na svjetskom tržištu koje ruše sve rekorde. Da bi se spriječio još jedan u nizu udara na potrošače, iz Saveza apelira na vlast da ogromna sredstva, koja su kroz različite fondove i donacije došla u BiH, usmjere ka poljoprivrednicima.

“Odgovornost leži na onima koji donose odluke i prave strategije u ovoj državi. Mi bismo mogli uložiti sredstva da se ta obradiva površina počne obrađivati, da se zasade poljoprivredne kulture koje ovdje mogu da rastu i mislim da bi se onda i potreba za uvozom tih nekih osnovnih stvari poput pšenice, kukuruza, … mogla smanjiti”, izjavila je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata.

S druge strane, iz pekare “Klas” poručuju da ne planiraju povećanje cijena pekarskih proizvoda, ali da je o tome još rano govoriti, budući da je žetva pšenice u tijeku.

“Mi sigurno kao najveći proizvođač i kad je u pitanju i brašno, a isto tako, pekarski proizvodi na nivou BiH, ali i šire, nemamo tu o planu činiti i prema našim saznanjima, do toga ne bi trebalo doći”, poručio je Dragan Vučić, izvršni direktor “Klas” Sarajevo.

Da ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, smatraju i pojedini ekonomisti, ali upozoravaju da uvjeti na svjetskom tržištu diktiraju novu inflaciju, uvjetovanu povećanjem transportnih troškova.

Mnogo čimbenika u igri

“Vjerojatno da će rasti proizvoda koje zavise od transporta, koje imaju neke duže destinacije, prebacivanje s lokacije A na lokaciju B i s druge strane, svi oni proizvodi koji direktno ili indirektno zavise od globalnih inputa”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Podaci Agencije za statistiku pokazuju da je u periodu od siječnja do svibnja tekuće godine zabilježen prosječan rast cijena od 1.4 posto. Sindikalna potrošačka korpa Federacije BiH za prošli mjesec iznosila je nešto više od dvije tisuće maraka. U Republici Srpskoj još nisu objavljeni podaci za lipanj, ali je za svibanj iznosila oko 1930 KM. Pregovori o utvrđivanju minimalne plate u iznosu od tisuću maraka u Federaciji BiH ni nakon više od godinu dana nisu urodili plodom.

“Očito da se ovdje politizira i taktizira, da se nije spremno da se uđe u jedan otvoreni socijalni dijalog jer je došlo do faze smicanja, kad Sindikati više niti imaju strpljenja, niti više imamo volju da razgovaramo na ovaj način”, riječi su Mevludina Bektića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata.

Krajnje je vrijeme, suglasni su Sindikati i stručnjaci da se fokus nadležnih prebaci na pronalaženje načina kako da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i tako spriječi crni scenario koji nam, bez adekvatne i brze reakcije nadležnih, definitivno slijedi.

Notra.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više