Kako bi naglasili neprocjenjivu ulogu obitelji u odrastanju i formiranju osobnosti svakog pojedinca, Ujedinjeni narodi su 1989. godinu proglasili Međunarodnom godinom obitelji, a 15. svibnja 1994. godine prvi put je obilježen Međunarodni dan obitelji pod krilaticom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”.
"Dijelimo sve"
Spomenuta krilatica kao da je napisana za obitelj Antičević koja živi u kiseljačkom naselju Lug. Na zajedništvu i srdačnim odnosima u obitelji Cecilija Ceca i Radoslav grade svoju obitelj u kojoj je petero djece. Najstarijem Jozi je 26, Josipa je dvije godine mlađa, Moniki je 19, Petru 15, a najmlađem Luki 13 godina.
Imati brojnu obitelj oduvijek je bio san Cecilije Cece koja je kaže odrastala sama. „Imala sam jedino brata koji je puno stariji i odselio se kada je meni bilo sedam godina. Suprug je odrastao u obitelji u kojoj je bilo devetoro djece i tako smo se s njih petoro, našli negdje „na pola““, kaže nam Cecilija Ceca Antičević. Za razliku od materijalnog kojeg je nedostajalo jer u obitelji je Radoslav jedini bio godinama zaposlen, a sa skromnim primanjima pripadnika Oružanih snaga BiH bilo je teško zadovoljiti sve potrebe sedmočlane obitelji, zajedništva, sreće i ljubavi u obitelji Antičević nikad nije nedostajalo. Skroman kućni proračun, uz mnoštvo obveza oko djece, Cecilija Ceca je i sama popunjavala baveći se poljoprivredom i stočarstvom. „Sad je malo lakše jer dvoje najstarije djece se zaposlilo i pomažu i nama roditeljima ali i braći i sestri.
Kuću smo uspjeli sagraditi bez kredita, nismo je još opremili, ali nije nam ni važno. Puno je važnije ono što je unutra, a to je da smo svi zdravi, međusobno se pomažemo i dijelimo sve što imamo“, kazuje nam Cecilija Ceca te naglašava da kad bi krenula ispočetka ponovno bi željela imati više djece, bez obzira na sve izazove. „Naravno da uvijek nije bilo lako, pogotovu kad su djeca mala. Ali ako ste čvrsto odlučili i želite nešto, sve se može. Bogu sam zahvalna na svojoj djeci jer smatram da smo ih odgojili da budu ljudi prije svega, imaju osjećaja za potrebe drugih, u obitelji ali i društvu. S jedne strane svega vam nedostaje, a s druge se osjećate kao da ste najbogatiji na svijetu. To bogatstvo za mene je moja obitelj i mojih petoro djece“, zaključuje Cecilija Ceca Antičević priču o svojoj složnoj i mirnoj obitelji u kojoj sreće i ljbavi nikad ne nedostaje uz poruku mladima da se ne boje izazova koje nosi obitelj s više djece. Pa ni u BiH u kojoj institucije nisu prepoznale višečlane obitelji niti ih financijski pomažu.
Mnogobrojne obitelji
Antičevići su jedna od 49 obitelji s četvoro i više djece u Kiseljaku, prema podacima Centra za socijalni rad. U najbrojnijih kiseljačkoj obitelji, Ante Vujice, je devetero djece. Od 49 obitelji s četvoro i više djece u Kiseljaku, njih 13 je u stanju socijalne potrebe. Možda upravo ovaj podatak najbolje govori u prilog tvrdnji da puno djece u obitelji nužno ne znači i siromaštvo, naravno ono materijalno. Život je stalna borba, a boriti se za egzistenciju i odgoj više djece sa sobom nosi više izazova ali je i neprocjenjivo bogatstvo čiju vrijednost najbolje znaju upravo višečlane obitelji. A ono nije ni u markiranoj odjeći ni skupim automobilima već odrastanju u sreći i zajedništvu kakvu samo obitelj kao temeljna zajednica društva može pružiti. Cilj je Međunarodnog dana obitelj u današnjem društvu u kojem često nema ni vremena ni uvjeta za razvoj u zajedništvu i toleranciji, osvijestiti značaj i ulogu obitelji u razvoju i formiranju svakog pojedinca.
AP/artinfo.ba
