× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski Kiseljak
Ecos
kiseljak open
  • Dan Arhiva BiH

sandra arhiv

U našoj zemlji 12. prosinca obilježava se kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, iz razloga što je na ovaj dan 1947. godine, rješenjem Vlade NR Bosne i Hercegovine osnovan Arhiv BiH - prva moderna arhivska ustanova u BiH.

Time je ujedno započet proces osnivanja i ostalih arhivskih ustanova u BiH i udaren temelj arhivskoj djelatnosti u suvremenom smislu značenja toga pojma.

Ove godine, nažalost, zbog pandemije koronavirusa i poštivanja epidemioloških mjera, neće biti nikakve aktivnosti povodom obilježavanja ovog datuma, kao što je to bio slučaj do sada.

sandra-arhiv-zapaljeni.jpg

 

Dokumenti o Kiseljaku na sigurnom

 Ovim povodom, kontaktirali smo Sandru Biletić, višu arhivistkinju Arhiva BIH inače Kiseljačanku koja je prije šest godina tijekom naleta huligana 7. veljače u Sarajevu, stjecajem sretnih okolnosti, spasila dokumente vezane za Kiseljak.

Naime, prilikom velikih prosvjeda, izgorila je ogromna povijesna građa neprocjenjive vrijednosti međutim, među dokumentima Arhiva BiH koji su izgorjeli ili su uništeni nema nijednog dokumenta vezanog uz Kiseljak. Sandra je jednostavno arhivsku građu vezanu uz Kiseljak privremeno izmjestila u svoj ured radeći na pripremi knjige koja se tiče povijesti ovog mjesta.

Zanimanje za povijest Kiseljaka

"Kako je Kiseljak moja velika ljubav, gdje su moji korijeni, djedovi, pradjedovi, čukundjedjovi i dalje,  tako je i moje interesiranje za njegovu  i za njihovu povijest veliko. Iz tog razloga mislim da je veliki privilegij raditi u jednoj ovakvoj instituciji, prije svega zbog dostupnosti spisa. Arhiv BiH čuva jako puno dokumenata iz povijesti Kiseljaka i njegove okolice. Mislim da nije dovoljan jedan radni vijek u jednoj takvoj instituciji, sa tako velikim brojem spisa za sveobuhvatno  povijesno istraživanje  jer uvijek postoji „još negdje nešto“ što bi se moglo istražiti. No, tako mora biti. Nadam se da će moj istraživački rad o Kiseljaku u prošlosti popuniti ovu prazninu" kazala je Sandra za Artinfo.

O Arhivu

Povodom današnjeg dana, Sandra nam je ukratko predstavila povijest i važnost ove institucije:

Arhiv je institucija gdje se prikuplja, čuva i daje na korištenje arhivsko gradivo. Najstariji dokument koji se čuva u Arhivu  BiH je povelja (darovnica) kralja Dabiše iz 1395. godine, kojom poklanja selo Veljaci  na upravu svojoj kćerci Stani. Za vrijeme osmanske uprave nije bilo osnovane arhivske ustanove u našoj zemlji. Austro-Ugarska monarhija, koja je zauzela Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, bila je zemlja s razvijenom arhivskom službom, ali i s razvijenim sustavima upravljanja spisima. Već u XVIII. stoljeću u ovoj su monarhiji poznate instrukcije o odvajanju tekućih i starih spisa, postojalo je dosta dobro uređenih arhiva pri raznim uredima, ali i organizirane arhivske ustanove, kao i namjenski izgrađene zgrade. U četrdesetogodišnjoj upravi u Bosni i Hercegovini austro-ugarska uprava  je u dva navrata pokretala inicijativu za osnivanje Zemaljskog arhiva, 1909. i 1914. godine. Te inicijative za osnivanje Zemaljskog arhiva javile su se iz praktičnih administrativnih potreba, jer je u proteklim godinama austro-ugarske uprave po uredima bilo sakupljeno gotovo 30 milijuna spisa, tako da pismohrane ne samo što nisu mogle preuzimati nove, nego nisu bili u stanju adekvatno smjestiti niti postojeće spise. Ipak, sve ove ideje su odbijene, a Arhiv, kao moderna institucija  se osniva tek nakon 33 godine. 

Velika čast

„U Arhivu BiH istražuju se sudbine naroda, država i pojedinaca.  Jedino se na taj način mogu pravilno tumačiti određena povijesna razdoblja i događaji. Raditi u jednoj takvoj instituciji je prije svega velika čast. Mada je zanimanje arhivist u društvu općenito pomalo zanemareno i zapostavljeno i donekle nepoznato, kako je već Ivo Andrić primijetio u svoje vrijeme. Česte teme istraživanja u Arhivu BiH su austro-ugarski period, period Kraljevine Jugoslavije, period nakon raspada Jugoslavije. Veliki broj zahtjeva odnosi se i na istraživanje obiteljskih stabala, dokazivanje nečega, imovinsko-pravni zahtjevi i slično“ zaključuje naša Sandra koja se iskreno nada i raduje i svoju mirovinu dočekati upravo u ovoj instituciji.

Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.