× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 27 godina traže se tijela 19 nestalih hrvatskih logoraša

bugojno mjesto nestali rost

Očekuju se ekshumacija koje će dati odgovor je li nakon 27 godina rasvijetljen  nestanak 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša

      Na Rostovu su pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije osobe na što ukazuju dijelovi dvije različite lubanje. Pronađeni su i osobni predmeti, različita obuća, vunene čarape, vojnička deka. Slučajni pronalazak probudio je nadu da bi se 27 godina nakon nasilnog odvođenja u nepoznato mogao barem dijelom rasvijetlili misterij nestanka 19 hrvatskih logoraša odvedenih iz logora tzv. Armije BiH. Hoće li se to zaista i dogoditi znat će se nakon ekshumacija koje će uslijediti, a lokalitet na kojem su pronađeni posmrtni ostatci na Rostovu dotad će osiguravati policija.

Riječ je o lokalitetu ispod lifta koji je dio kompleksa Ski centra Rostovu. U blizini je mnoštvo privatnih parcela, a kopajući rupu za smještaj cisterne za plin u blizini svoje vikendice, vlasnik zemljišta čiji je identitet poznat policiji i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, naišao je na posmrtne ostatke te o pronalasku odmah obavijestio policiju u Bugojnu.

rostovo-tabla.jpg

 

Nadu da bi pronađeni posmrtni ostatci mogli pripadati nestalih Hrvatima odvedenih iz logora tzv. Armije BiH u Bugojnu, probudili predmeti pronađeni uz posmrtne ostatke, kaže nam Miroslav Zelić, predsjednik bugojanske HVIDR-e i jedan od zatočenika koji je s nestalim Hrvatima punih osam mjeseci proveo u logorima tzv. Armije BiH, uključujući i one zloglasnije Bh. banku, Gimnaziju i Stadion, prije nego što je s još 294 preživjela zatočenika razmijenjen 19. ožujka 1994. godine.

„Različita obuća je ono što nam najviše budi nadu jer svima nama koji smo zarobljeni, bilo kao pripadnici HVO-a ili civili, skinuta je odjeća i obuća. Neko vrijeme smo bili bosi, a onda smo se snalazili kako znamo. Uglavnom smo pronalazili obuću kopajući rovove tako da smo svi imali različitu. Ja sam na jednoj nozi nosi obuću broj 42. a na drugoj 45. Skoro svi logoraši imali različite tenisice ili cipele, ovisno tko je što pronašao ili mu je netko dao. Uz različit broj obuće, svi smo dobili po jednu vojničko čebe, tako se baš zvalo, i takvo je čebe zeleno pronađeno „, ispričao nam je Zelić.

On kao i svi preživjeli logoraši kažu da im je pronalazak posmrtnih ostataka probudio nadu da bi se ovaj put moglo zaista raditi o tijelima nestalih s kojima su dijeli tešku sudbinu hrvatskih zatočenika, svakodnevna zlostavljanja, glad i žeđ, prisilna odvođenja na kopanje rovova i vađenje krvi.

„Nada postoji, ali mislim da ne može nitko sa sigurnošću reći da su to naši nestali. Treba sačekat ekshumaciju i vidjet što će ona pokazat“, zaključuje Zelić. Nažalost, ekshumaciju nije dočekao skoro nitko od majki i očeva nestalih Bugojanaca. Većina je umrla, a da im se nije ispunila najveća želja, dostojno pokopati svoje sinove.

Slavi Gvozden, majci nestalog Jadranka Gvozdena srce je doslovno puko od tuge prije osam godina jer se iz više puta spaljenih ostataka nije mogao izvući profil za DNK na lokalitetu kojeg je nakon nagodbe sa Sudom BiH otkrio Enes Handžić, jedan od rijetkih koju su završili na  optuženičkoj klupi zbog zločina nad Hrvatima Bugojna.  Na optuženičku klupu nikad nisu sjeli glavni kreatori zločina Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić,  zapovjednik Operativne skupine zapad tzv. Armije BiH u čijoj zoni odgovornosti je bilo Bugojno, a kojeg uskoro čeka imenovanje za državnog ministra sigurnosti.

IMG-afed76ee30966f4f2f873be1e6d78c3b-V.jpg

 

Prema podacima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojna, iz ovog srednjobosanskog grada protjerano je 15 tisuća Hrvata. Njih 200 ubijeno je u samo nekoliko dana, i to baš u srpnju 1993. Godine. Oko dvije tisuće zarobljenih Hrvata prošlo je torture nekoliko desetina logora. Od 23 nasilno odvedena logoraša Bugojna, uglednih predstavnika bugojanskih Hrvata, za tijelima njih 19 još se uvijek traga. Od 19 nasilno odvedenih njih 11 registrirao je prije odvođenja u nepoznati i Međunarodni crveni križ.

 

IMG-b29fb4ac5b34189c2b6edfb0219f107e-V.jpg

IMG-2ff2cec9e40d0c5a34bae006192a222f-V.jpg

 

IMG-54d56b3a9a0719883b03d99a439807d4-V.jpg

 IMG-21024355fae88943a0e68a4baf587e1d-V.jpg

 

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • 27 godina traže se tijela 19 nestalih hrvatskih logoraša

bugojno mjesto nestali rost

Očekuju se ekshumacija koje će dati odgovor je li nakon 27 godina rasvijetljen  nestanak 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša

      Na Rostovu su pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije osobe na što ukazuju dijelovi dvije različite lubanje. Pronađeni su i osobni predmeti, različita obuća, vunene čarape, vojnička deka. Slučajni pronalazak probudio je nadu da bi se 27 godina nakon nasilnog odvođenja u nepoznato mogao barem dijelom rasvijetlili misterij nestanka 19 hrvatskih logoraša odvedenih iz logora tzv. Armije BiH. Hoće li se to zaista i dogoditi znat će se nakon ekshumacija koje će uslijediti, a lokalitet na kojem su pronađeni posmrtni ostatci na Rostovu dotad će osiguravati policija.

Riječ je o lokalitetu ispod lifta koji je dio kompleksa Ski centra Rostovu. U blizini je mnoštvo privatnih parcela, a kopajući rupu za smještaj cisterne za plin u blizini svoje vikendice, vlasnik zemljišta čiji je identitet poznat policiji i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, naišao je na posmrtne ostatke te o pronalasku odmah obavijestio policiju u Bugojnu.

rostovo-tabla.jpg

 

Nadu da bi pronađeni posmrtni ostatci mogli pripadati nestalih Hrvatima odvedenih iz logora tzv. Armije BiH u Bugojnu, probudili predmeti pronađeni uz posmrtne ostatke, kaže nam Miroslav Zelić, predsjednik bugojanske HVIDR-e i jedan od zatočenika koji je s nestalim Hrvatima punih osam mjeseci proveo u logorima tzv. Armije BiH, uključujući i one zloglasnije Bh. banku, Gimnaziju i Stadion, prije nego što je s još 294 preživjela zatočenika razmijenjen 19. ožujka 1994. godine.

„Različita obuća je ono što nam najviše budi nadu jer svima nama koji smo zarobljeni, bilo kao pripadnici HVO-a ili civili, skinuta je odjeća i obuća. Neko vrijeme smo bili bosi, a onda smo se snalazili kako znamo. Uglavnom smo pronalazili obuću kopajući rovove tako da smo svi imali različitu. Ja sam na jednoj nozi nosi obuću broj 42. a na drugoj 45. Skoro svi logoraši imali različite tenisice ili cipele, ovisno tko je što pronašao ili mu je netko dao. Uz različit broj obuće, svi smo dobili po jednu vojničko čebe, tako se baš zvalo, i takvo je čebe zeleno pronađeno „, ispričao nam je Zelić.

On kao i svi preživjeli logoraši kažu da im je pronalazak posmrtnih ostataka probudio nadu da bi se ovaj put moglo zaista raditi o tijelima nestalih s kojima su dijeli tešku sudbinu hrvatskih zatočenika, svakodnevna zlostavljanja, glad i žeđ, prisilna odvođenja na kopanje rovova i vađenje krvi.

„Nada postoji, ali mislim da ne može nitko sa sigurnošću reći da su to naši nestali. Treba sačekat ekshumaciju i vidjet što će ona pokazat“, zaključuje Zelić. Nažalost, ekshumaciju nije dočekao skoro nitko od majki i očeva nestalih Bugojanaca. Većina je umrla, a da im se nije ispunila najveća želja, dostojno pokopati svoje sinove.

Slavi Gvozden, majci nestalog Jadranka Gvozdena srce je doslovno puko od tuge prije osam godina jer se iz više puta spaljenih ostataka nije mogao izvući profil za DNK na lokalitetu kojeg je nakon nagodbe sa Sudom BiH otkrio Enes Handžić, jedan od rijetkih koju su završili na  optuženičkoj klupi zbog zločina nad Hrvatima Bugojna.  Na optuženičku klupu nikad nisu sjeli glavni kreatori zločina Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić,  zapovjednik Operativne skupine zapad tzv. Armije BiH u čijoj zoni odgovornosti je bilo Bugojno, a kojeg uskoro čeka imenovanje za državnog ministra sigurnosti.

IMG-afed76ee30966f4f2f873be1e6d78c3b-V.jpg

 

Prema podacima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojna, iz ovog srednjobosanskog grada protjerano je 15 tisuća Hrvata. Njih 200 ubijeno je u samo nekoliko dana, i to baš u srpnju 1993. Godine. Oko dvije tisuće zarobljenih Hrvata prošlo je torture nekoliko desetina logora. Od 23 nasilno odvedena logoraša Bugojna, uglednih predstavnika bugojanskih Hrvata, za tijelima njih 19 još se uvijek traga. Od 19 nasilno odvedenih njih 11 registrirao je prije odvođenja u nepoznati i Međunarodni crveni križ.

 

IMG-b29fb4ac5b34189c2b6edfb0219f107e-V.jpg

IMG-2ff2cec9e40d0c5a34bae006192a222f-V.jpg

 

IMG-54d56b3a9a0719883b03d99a439807d4-V.jpg

 IMG-21024355fae88943a0e68a4baf587e1d-V.jpg

 

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.