Predstavnici Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog zavoda za zaštitu spomenika u četvrtak su uz pratnju fojničkog gvardijana fra Mirka Majdandžića posjetili povijesno područje – Stari grad Kaštele, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Istraživanje

Naime, načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić- Ramljak je prethodno pozivao institucije i stručnjake za zaštitu nacionalnih spomenika da sagledaju trenutno stanje spomenika i predlože odgovarajuće planove mjera sanacije i restauracije. Ovo je prva posjeta Federalnih institucija ovom nacionalnom spomeniku ali prema riječima Ante Vujnovića, direktora Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, ne i posljednja. Naime, s obzirom kako se radi o specifičnom spomeniku, gledano sa stručne strane, prema Vujnovićem riječima bit će potrebna dodatna, detaljna istraživanja kako bi se mogao donijeti plan restauracije koji je prvi preduvjet za mogućnost prikupljanja sredstava i početka trajne zaštite ovog spomenika.

Foto: Predstavnici Ministarstva sa fojničkim gvardijanom

Nacionalni spomenik

 Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u listopadu 2017. godine donijelo odluku da ovo povijesno područje bude proglašeno nacionalnim spomenikom. Čelnici općine Kiseljak prethodno su radili na ovom projektu nakon što se ispostavilo da Kaštele katastarski pripadaju općini Kiseljak.

Naime, vjerujući, poput mnogih, kako lokalitet Kaštela pripada Fojnici, inicijativu o uvrštavanju ovog lokaliteta na popis nacionalnih spomenika pokrenuo je tijekom svojega mandata fra Nikica Vujica, gvardijan Franjevačkoga samostana u Fojnici. Nakon što se ispostavilo da Kaštele pripadaju općini Kiseljak, predstavnici ove općine odlučili su nastaviti sa započetim procesom kako bi jedan od najstarijih spomenika franjevačke prisutnosti u BiH dobio mjesto koje zaslužuje. Inače, tragovi starog grada  smješteni su na obroncima planine Zahor, na tromeđi općina Busovače, Kiseljaka i Fojnice, iznad mjesta Milodraž, na nadmorskoj visini od 1158 m. Ova tvrđava, uz Kozograd, također u Fojnici, nalazi se na najvećoj nadmorskoj visini od svih starih gradova u Bosni. U pisanim dokumentima Kaštela se spominje već u XV. stoljeću. Prema predanju, u spiljama su se skrivali fratri na čelu s fra Anđeom Zvizdovićem. Upravo iz Kaštele, jedne od najstarijih građevina koje dokazuju franjevačku prisutnost u BiH, fra Anđeo Zvizdović je sišao u Milodraževo polje, također u općini Kiseljak, primiti, kao predstavnik bosanskih franjevaca, 1463. godine od sultana Muhameda II. povelju zvanu Ahdnama. Ono što se danas može vidjeti, stari grad Kaštela predstavljaju tri veće spilje koje se nalaze duboko u stjenovitom dijelu planine Zahor. Spilje, odnosno njihovi otvori su većeg opsega, tako da je moguće da u jedan otvor stane od 40 do 50 ljudi.

Inače, i ove će godine biti obilježen spomendan na pokojnog fra Anđela Zvizdovića odnosno slavljena sveta misa na ovom lokalitetu.

Misa je predviđena za 30.svibnja s početkom u 11:00 sati.

Povijest

Stari grad Kaštele, smješten je na padinskim dijelovima planine Zahor, na tromeđi općina Fojnica, Kiselјak i Busovača. Iako katastarski pripada općini Kiselјak, njegov prirodni položaj i povijesni razvitak vezan je za područje Fojnice i pripadnike reda Franje Asiškog iz Samostana sv. Duha u Fojnici.

Prilikom osvajanja srednjovjekovnog bosanskog kralјevstva od Otomanskog carstva u Stari grad Kaštele su se sklonili franjevci na čelu sa Anđeom Zvizdovićem, koji se odatle spustio na polјe u selo Milodraž, gdje mu je sultan Mehmed II. Fatih, dana 28. svibnja 1463. godine uručio ahdnamu.

U odnosu na ostale utvrđene gradove srednjovjekovne Bosne, Stari grad Kaštele se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini. Prostor na kojemu je Grad sazidan u prvobitnom stanju predstavlјao je izdublјenu pećinu u stijeni, koja je kasnijim aktivnostima proširena i pregrađena zidovima. Na taj način sazidane su dvije kule u obliku pravokutnika– Bijeli i Crni grad

 Do njega se dolazi asfaltiranim putem iz pravca Fojnice preko izletišta Malkoč i sela Korita do Vladićkog vrha, dalјe se nastavlјa šumskim makadamskim putem u dužini od oko 5–6 km do platoa, gdje se nalazi izvor pitke vode nazvan Nehaj. Sa platoa vodi pješačka staza, koja se spušta niz strmu padinu do Staroga grada u dužini od oko 300 m.

Bijeli i Crni grad

Prilikom spuštanja niz strmu padinu, pješačkom stazom, dolazi se ispod Kaštela i posjetitelj ima osjećaj kao da su dvije kule zalijepljene na sredini velike stijene. Prostor na kojem je Grad sazidan u prvobitnom stanju predstavljao je izdubljenu pećinu u stijeni, koja je kasnijim aktivnostima proširena i pregrađena zidovima. Na taj način sazidane su dvije kule – Bijeli i Crni grad – u obliku pravokutnika. Ispod Grada stazom uklesanom u kamenu posjetitelji se mogu penjati do prve kule, dok drugoj kuli mogu pristupiti samo alpinisti uz pomoć opreme (užad i klinovi), zbog uništenja drvene konstrukcije koja je povezivala kule. Grad nije imao obrambeni karakter, predstavlјao je sklonište za skupinu lјudi, u ovom slučaju vjerskih službenika, odnosno sljedbenika učenja Franje Asiškog.

Kula I. – Bijeli grad

Stazom uklesanom u stijenu sa zapadne strane, omogućen je prilaz do kule, gdje se nalazi ulaz, smješten u podnožju zida, također sa zapadne strane. Dimenzije ulaza su: visina 170 cm x širina 110 cm. Dužina kompletnog zida sa zapadne unutrašnje strane 225 cm, dok je visina 740 cm. Kula se sastoji iz dvije prostorije prva nakon ulaza zaprema površinu od 10,42 m² i u odnosu na drugu prostoriju je niža za 220 cm. U razini poda druge prostorije sa južne strane zida, kao i sa zapadne, postoje otvori za nosive grede, tako da se druga prostorija, prostirala i iznad prostorije br. 1 na kojemu je imala drveni pod, a na preostalom dijelu podlogu je predstavljala klesana stijena, koja zaprema površinu od 33,81 m².

Do druge (gornje) prostorije dolazilo se drvenim stepenicama. Zid je rađen od sitnog plosnatog kamena i vezivne vapnene žbuke. Sa zapadne strane zida iznad ulaza, nalaze se još dva otvora. Donji niži je prozor dimenzija visine 120 x širina 70 cm sa vidljivim postojanjem nadprozornika i klupice, dok je gornji otvor dimenzija visine 40 x širine 20 cm. Na vrhu zid je lučno zasvođen prema južnom poprečnom zidu, koji je oštećen u svom gornjem i istočnom dijelu. Južni zid je sačuvan u dužini od 300 cm sa unutrašnje strane u prostoriji br. 1 u razini poda, međutim u razini poda prostorije br. 2 zid se produžava za još jedan metar. Od poda prostorije br. 1 do vrha, visina zida sa južne strane je 615 cm, a debljina 60 cm. Na njegovom gornjem dijelu su vidljivi tragovi gareži, tako da je pretpostavka da je pokrivni materijal bio od drveta, ali je uslijed određenih okolnosti izgorio i nije sačuvan. Obje prostorije su prirodno natkrivene stijenom i predstavlјaju Kulu I., odnosno Bijeli grad. U zapadnom dijelu na južni zid se nastavljala drvena konstrukcija u dužini od 730 cm, koja je povezivala prostorije Bijelog grada sa prostorijom Crnog grada.

Kula II. – Crni grad

Pristup do Crnog grada moguć je samo uz pomoć alpinista i njihove specijalne opreme, predviđene za ovu vrstu poslova, jer je drvena konstrukcija koja je povezivala prostorije Bijelog sa Crnim gradom uslijed vremenskih prilika uništena, tako da postoji fizička razdvojenost ova dva grada. Na nekada postojeću drvenu konstrukciju nastavlja se stijena u dužini od 20 cm, gdje se nalazi ulaz u prostorije Crnog grada, čije su dimenzije: visina 180 cm x širina 120 cm. Deblјina zida sa južna strane je 115 cm, u nivou poda prostorije br. 3. Njegova dužina je 320 cm, dok je visina 380 cm. Zid je rađen od sitnog plosnatog kamena i vezivne vapnene žbuke.

Kula II. se sastoji iz jedne prostorije koja zaprema površinu od 16,25 m². Prostorija je prirodno natkrivena stijenom, a tamo gdje je otvor nalazi se

spomenuti južni zid, koji zatvara cjelinu prostorije, koja predstavlja Kulu II., odnosno Crni grad.

artinfo.ba