Sve su brojniji državljani arapskih zemalja koji žele kupiti nekretninu u Kiseljaku
Blaga i ugodna klima kotline koju presijecaju tri rijeke i mnoštvo rječica, te prekrasni krajolici koji krase Lepeničku dolinu u kojoj se smjestio Kiseljak oduvijek su bili mamac onima koji su za sebe željeli miran kutak za odmor. Prije rata, većinom Sarajlije, sagradili su brojne vikendice na području ove srednjobosanske općine te su u njima provodili vikende, godišnje odmore te blagdane, odnosno državne praznike. Danas kutak za sebe u Kiseljaku, umjesto Sarajlija, žele žitelji arapskih zemalja, Jemena, Sirije, Pakistana pa čak i Somalije. Tako barem tvrdi Am Jad- Al- Rez, bivši gradonačelnik Damaska, glavnog grada Sirije, točnije Starog grada, jedne od triju administrativnih jedinica Damaska koji broji oko 2,4 milijuna stanovnika. Am Jad-Al- Rez također je u Kiseljaku želio kupiti veću zemljišnu parcelu i na njoj sagraditi turističko naselje, ali njegovu zahtjevu nije udovoljeno. Manje posjede zato kupuju drugi Sirijci te državljani Jemena, Pakistana i drugih arapskih zemalja.
"To su uglavnom stanovnici koji pripadaju srednjoj klasi. Umjesto Španjolske ili recimo Italije, oni su odlučili kupiti ili graditi vikendice u BiH ili Srbiji, pa tako i Kiseljaku. Privukle su ih prirodne ljepote. Oni ovdje žele provoditi ljeta koja su u njihovim matičnim državama, zbog vrućina, nepodnošljiva. Ako vam kažem da se temperatura u Siriji zna popeti i na plus 60 stupnjeva, onda možete zamisliti kako to izgleda", kazao nam je Am Jad-Al-Rez, bivši gradonačelnik Damaska, trenutačno zaposlen u tvrtci TB Inžinjering čije je sjedište u Brezi.
On tvrdi kako su strahovi mještana da će Arapi koji žele imati vikendice u Kiseljaku u ovoj općini ostati živjeti neopravdani.
"Od čega bi oni tu mogli živjeti? Posla nema ni za lokalno stanovništvo, a i da ima oni tu neće i ne žele boraviti cijelu godinu", kaže Am Jad-Al-Rez.
Upravo su namjere Arapa koji posljednjiih mjeseci okupiraju Kiseljak najveći razlog zabrinutosti Kiseljačana. Od rata i dolaska postojbi El Mudžahid, stanovnici središnje Bosne, naročit Hrvati imaju brojne sumnje i strahove što bi mogao donijeti ponovni dolazak Arapa na ovo područje. Ima i onih koji s bilo kakvom vrstom straha nemaju problema te su svoje vikendice i zemlju već prodali Arapima. Uglavnom je riječ o parcelama na rubnim dijelovima općine, većinom na područje Lepenice i naselja koja joj gravitiraju, a ima i parcela koje su prodate na drugom kraju općine, na granici prema Busovači. Bivši vlasnici izbjegavaju temu o tomu zbog čega su se odlučili na prodaju, dok njihovi susjedi ne kriju zabrinutost dolaskom novih susjeda arapskog podrijetla, odnosno mogućnošću da Kiseljak nasele Arapi.
Neslužbeno doznajemo da su kupoprodajni ugovori tek dijelom sklapani s tvrtkama, jer strani državljani ne mogu kupovati zemljište i nekretnine u BiH. Dobar dio ugovora sklopljen je na način da su arapski investitori pronašli državljanina BiH koji je u njihovo ime kupio zemljište ili nekretninu, a oni su posebnim člankom Ugovora, označeni kao doživotni uživatelji. Novim vlasnicima zemljišta ili vikendca u Kiseljaku koji su podrijetlom iz arapskih zemalja nikakva smetnja nisu ni nedostatak vode, pa čak i struje ili prilaznog puta do pojedinih parcela ili vikendica.
Kupuju sve što im se želi prodati, a ne libe se ni vršiti pritisak na vlasnike kako bi se oni u općini izborili za prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, te tako otklonli i posljednju smetnju izgradnji tamo gdje ona općinskim planskim dokumentima trenutačno nije dopuštena.
Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak o prodajama privatnih parcela Arapima ima tek neslužbene podatke, a sve i da ima potpune, kaže, općina nikomu ne može zabraniti niti narediti što će učiniti sa svojim privatnim vlasništvom. Mišurić Ramljak potvrdio nam je kako je bilo i službenih zahtjeva za kupnjom većih parcela od strane investora iz arapskih zemalja.
"Posredstvom Agencije za unaprijeđenje stranih investicija BiH tvrtka Trust 300 pokazala je interes za kupnjom osam hektara zemljišta na području Lepenice. Najmera im je bila sagraditi Turističko naselje sa spa centrom. Toliku parcelu za prodaju i to predviđenu za gradnju nismo imali te smo odbili ovog investitora", kaže načelnik Kiseljaka.
Priznaje i da je interes za ulaganjem u Kiseljak, odnosnu gradnju privatnih vila, pokazao i naš sugovornik Amad Jad-Al-Rez iz Sirije.
"Iz istog razloga i njega smo odbili. Zemljište na koje je želio graditi je poljoprivredno, a ne građevinsko", kaže Mišurić Ramljak.
Općinska planska dokumentacija preprekama je masovnijem ulasku arapskih investitora u Kiseljak. No, prodaju pojedinačnih parcela nitko ne može spriječiti kao ni širenje straha među lokalnim stanovništvom od doseljavanja Sirijaca ili pak državljana Jemena, Pakistana ili Somalije, bez obzira na to je li taj strah i opravdan. I ratovi koje se trenutačno vode u Siriji te još nekim arapskim zemljama dodatno unose strah i nemir među Kiseljačane, naročito one koji žive u naseljima u kojima su Arapi već kupili zemljište ili vikendicu.
(artinfo.ba/ap)
