Mještani optužuju „BFS“ za uništavanje okoliša i ugrožavanje njihova zdravlja; Iz tvrtke odbacuju optužbe te poručuju kako se i sami bore za opstanak i očuvanje 150 radnih mjesta
Iako pravo na čist okoliš i zdravlje ljudi nema cijenu, posljednjih desetljeća, zagađenje i uništavanje okoliša u skoro svakom dijelu našeg planeta postali su svakodnevna pojava. Za razliku od svih ostalih, BiH vrlo dobro prati trendove zagađenja okoliša te ekološke teme i kod nas postaju sve aktualnije jer relativno čist okoliš jedno je od bogatstva kojim još uvijek raspolažemo.
Ekološke teme vrlo su aktualne i u središnjoj Bosni gdje su se mještani pojedinih naselja od Fojnice i Kiseljaka, preko Viteza, Travnika i Uskoplja blokadama i prosvjedima nerijetko borili protiv investitora čija su ulaganja prijetila njihovom zdravlju i životima.
OPTUŽBE ZA ZAGAĐENJE I NEGIRANJE ISTIH
Već nekoliko godina bitku za čist i zdrav okoliš vode i mještani nekoliko kreševskih naselja, Rakove Noge, Crnića i Bjelovića te zaseoka koji im gravitiraju. Zbog svakodnevnih radova na kamenolomu „Sutješčina“ u Kreševskom Kameniku, te tvornice u Bjelovićima nekoliko stotina žitelja spomenutih naselja u općini Kreševo tvdi kako živi uz prašinu kojom su pokrivene njihove kuće, gospodarski objekti ali i usjevi. Kažu nam kako su na različite načine dosad upozoravali na štetnost rada kamenoloma i tvrtke BFS d.o.o Kreševo. No, tvrde da su u svojoj borbi nemoćni te mnogi od njih razmišljaju o iseljavanju s ovih prostora.
„Organizirali smo prosvjede, obraćali se policiji, općini, inspektorima. No, kamenolom i dalje radi, uništavajući sve živo u ovom kraju, okoliš ali i naše zdravlje i imovinu. Interes pojedinca ovdje je važniji od zdravlja ljudi“, kaže nam Darko Joksimović, predstavnik mještana Rakove Noge, Crnića i Bjelovića te zaseoka koji im gravitiraju. Na imanjima koja su bliže kamenolomu, prašina je vidljivija. Uvjerili smo se to obilaskom doma i imanja Janka Drlje koje je jedno od najbližih kemonolomu. Debeli sloj prašine prekrio je krov njegove kuće, a i kiša teško sapire prašinu s usjeva. „Jedini način da imam povrće meni koji živim na selu je da ga zasadim u plasteniku. To je zaista žalosno“, kaže nam Marinko Nuić.
Odgovorni u tvrtki „BFS“ odbacuju optužbe mještana i tvrde da ne zagađuju okoliš. „Naselja Crnići, Bjelovići i Rakova Noga, udaljeni su cca 5 do 7 kilometara od kamenoloma „Sutješčina“, tako da ne postoje ni teoretske mogućnosti utjecaja kamenonoloma sa aspekta zaštite okoliša na imovinu građana koji žive u navedenim naseljima“, navodi u odgovoru na naš upit Sanela Kozadra, direktorica poduzeća „BFS“ d.o.o Kreševo.
Osim na prašinu i buku, mještani se posljednjih mjeseci žale i na smrad koji se, tvrde, cijelim područjem širi, kako kažu iz tvrtke „BFS“ d.o.o Sarajevo. Prema njihovim saznanjima, umjesto najavljivanog plina, kao energent navedeno poduzeće kažu koristi željezničke pragove, lakirano drvo te druge materijale čije je sagorijevanje krajnje štetno po zdravlje ljudi i okoliš.
Iz „BFS“-a ove optužbe odbacuju. „U blizini kamenoloma „Sutješčina“, uopće nema naselja, niti se pali ikakva vatra, kao niti željeznički pragovi a sve navedeno utvrdila je Federalna okolišna inspekcija, prilikom većeg broja kontrola, a u čije zapisnike možete izvršiti uvid, kao i uvjeriti se na licu mjesta“, navela nam je u svome odgovoru direktorica Kozadra.
OTETA ZEMLJA?
Obilazeći područje Rakove Noge, Crnića, Bjelovića te samog kamenoloma uvjerili smo se da optužbama na račun tvrtke „BFS“ nema kraja. „Sam kamenolom dijelom je smješten na privatnom zemljištu koje je nama vlasnicima jednostavno oteto“, kaže nam Pavao Sović koji je od majke Ankice rođene Kuliš naslijedio parcelu površine devet dunuma u Kreševskom Kameniku. „Ja do svoje parcele, odnosno dijela kojeg mi nije oteo Goran Stanić, mogu jedino pješice. Put je uništen radovima, a svi pokušaji moje obitelji da se izborimo za pravo na našu imovinu ostali su bezuspješni. Rudarsko- geološka inspekcija ministarstva gospodarstva Srednjobosanske županije bila je na terenu. U zapisniku kojeg su sačinili krajem prošle godine jasno je navedeno da je tvrtka „BFS“ d.o.o Sarajevo ušla u naš posjed i nanijela nam zasad neutvrđenu štetu. Kamenolom međutim i dalje radi, naša imovina i dalje se uništava, a jedina reakcije policije je prijava koju sam ja dobio zbog ometanja rada kamenoloma“, kaže nam Pavao Sović, doktor elektrotehničkih znanosti koji kaže, ozbiljno razmišlja o odlasku iz BiH zbog pravne nesigurnosti. „Ako se ova samovolja nastavi, ja ću prihvatiti jednu od ponuda za posao iz inozemstva i teška ću srca i potpuno razočaran u sustav, otići iz ovih krajeva“, priznaje nam Pavao Sović koji nam je na uvid dao zapisnik inspektora radarsko-geološke struke kojeg u „BFS“ kažu nisu dobili.
„Rudarski radovi na kamenolomu „Sutješćina“, vrše se na privatnoj imovini, te udaljenosti nekoliko stotina metara od zemljišne čestice gospođe Anke Sović, dakle radi se o zemljišnoj čestici na kojoj dominira sitno rastinje i šikara. Prilaz predmetnoj parceli može se vršiti neometano iz pravca sela Kreševskog Kamenika. Rješenje rudarskog inspektora Ministarstva gospodarstva o navodnom ulasku posjed još uvijek nismo zaprimili, po zaprimanju na isto ćemo se očitovati. Ako se utvrdi od nadležnih institucija da smo oštetili obitelj Sović, istu ćemo reparirati“, stoji u odgovoru kojeg smo dobili od Sanele Kozadra, direktorice poduzeća „BFS“.
SURADNJA S RIBARIMA
Tvrtku „BFS“ d.o.o Kreševo zbog navodnog ispuštanja mulja u rijeke u nekoliko je navrata mjerodavnim županijskim inspektorima prijavljivala i Općina Kiseljak. No, i ove optužbe padaju u vodu jer prozvani navodno imaju odličnu suradnju s udruženjima ribolovaca koja se, zanimljivo je, nisu previše angažirala u ovom slučaju. „ Poduzeće „BFS“ d.o.o. Kreševo, ne vrši ispuštanje „mulja iz kamenoloma“, niti u jedan prirodni vodotok. Poduzeće „BFS“ d.o.o. Kreševo ima odličnu suradnju sa udruženjem sportskih ribolovaca Kiseljak, sa kojima postoji zaključen i sporazum o zajedničkom djelovanju na jačanju i očuvanju ekološkog stanja na slivnom području rijeka Kreševčice i Lepenice, na način da ulažemo zajedničke napore u očuvanju i proširenju ribljeg fonda na navedenim rijekama. U tom kontekstu nije nam zabranjen rad, odnosno ne posjedujemo odgovarajući dokument o zabrani rada“ , stoji u odgovoru kojeg smo dobili od direktorice Kozadra.
Uz odbacivanje svih optužbi o zagađenju, iz „BFS“ poručuju kako i sami vode bitku za opstanak na nepovoljnom tržištu i očuvanje 150 radnih mjesta.
OKOLIŠNE DOZVOLE I BRIGA ZA 150 RADNIKA
„Vezano za Vaše navode o „prihvaćanju i primjeni standarda odgovornog poslovanja“, smatramo da smo prihvatili sve zvanično primijenjene ekološke standarde, na način da za sva naša postrojenja i rudarske kopove, imamo uredno pribavljanje Okolišne dozvole, od Federalnog ministarstva okoliša i turizma , da redovite vršimo mjerenja emisija prašine, buke, i monitoring otpadnih voda, te smo pod stalnim inspekcijskim nadzorom Županijske i Federalne inspekcije. Sve navedeno obavljamo u izuzetno složenim uvjetima kada je u pitanju organiziranje gospodarskog poslovanja na relativno malom tržištu BiH. Uz visoke stope obveza za poreza i doprinose, te visoke stope kamata na bankovne kredite, teško je organizirati poslovanje u tako složenim uvjetima, pri tome osigurati uvjete za isplatu plaće za 150 radnika i njihovih obitelji, što je itekako visok standard odgovornog poslovanja, i možda i teško shvatljiv za nekoga tko se ne bavi gospodarskim poslovanjem, i sve navedeno ostvariti na prostoru male općine Kreševo, u uvjetima velikog iseljavanja stanovništva i propadanja gospodarskih subjekata“ stoji u odgovoru koji nam je proslijeđen iz poduzeća „BFS“ uz konstataciju da se pojedinci ili skupine koji smatraju da su im ugrožena prava trebaju obratiti tijelima vlasti koja su zadužena za nadzor na primjenom propisa uključujući i propise iz oblasti ekologije.
POZIV NA DIJALOG
A prva adresa građanima koji se smatraju ugroženima u ovom slučaju je Općina Kreševo. Renato Pejak, načelnik ove općine kaže kako je u svojevrsnoj ulozi arbitra te poziva na dijalog kojim će se doći do prihvatljivog rješenja za sve. „Ja razumijem i jedne i druge, mještane koji imaju pravo na čist okoliš i bore se da ga očuvaju ali i poduzetnike koji se bore za očuvanje radnih mjesta. U tom kontekstu općinske službe i ja kao načelnik tragat ćemo za rješenjem kojim bi očuvali i radna mjesta i okoliš. Naravno, koliko je to u našoj moći“, kaže nam načelnik Kreševa Renato Pejak.
Prije nekoliko mjeseci na sjednici Općinskog vijeća Kiseljak prilikom rasprave o zagađenosti rijeka u Lepeničkoj dolini iznesena je ideja o zajedničkoj sjednici Općinskih vijeća Kiseljak i Kreševo. Termin sjednice još nije poznat iako je samo jedan pogled na rijeke dovoljan da se zaključi kako broj zagađivača svakodnevno raste, od poduzeća do pojedinaca. I tako sve do novih poplava u kojima nam rijeke vraćaju ono što je našim nemarom u njima završilo. Iako se volimo pohvaliti lijepom i čistom prirodom, očito je kako je nemilice uništavamo. Borbe za prava na čist okoliš i zdravlje preduge su i za pojedinca iscrpljujuće, a štete su u većini slučajeva neprocjenjive jer s okolišem uništavamo i vlastito zdravlje i živote. Istodobno, i borba za radna mjesta u BiH pogotovo zbog visokih poreznih nameta je itekako teška. Pronaći balans između prava na čist okoliš i zdravlje te prava na rad očito nosi dodatnu težinu kojoj je malo koja sredina u BiH u ovom trenutku dorasla.
AP/Artinfo.ba