× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

zvizdic plenkovic

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić učestvuje danas na Samitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) u poljskom gradu Poznanu.

Na Samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa Bosni i Hercegovini je odobren paket od tri investicijska projekta u oblasti transporta. Riječe je grant sredstvima u iznosu od 96,8 milijuna eura za dionice autoputa na koridoru Vc ( dijelovi dionica Vukosavlje-Doboj, Zenica sjever-Žepče jug i Žepče jug-Doboj jug). Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 433,39 miliona eura.

Zvizdić je tijekom obraćanja rekao da budućnost članstva u EU ostaje za Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju put koji nema alternativu i da je perspektiva članstva poticaj za sve reformske procese u društvu, javnoj upravi i privredi. Naglasio je da puna integracija zapadnog Balkana služi najboljem interesu kontinenta i da je neophodno zadržati zamah proširenja utemeljen na regionalnoj saradnji, dobrosusjedskim odnosima i načelu vlastite zasluge. Dodao je da, iako su zemlje u različitim fazama reformi i razvoja, dijele jednu zajedničku osobinu, da su ispod evropskog projeka po razvijenosti.

Stoga je potrebno da države zapadnog Balkana, rekao je Zvizdić, udruže napore da kako bi prevladale taj jaz i građanima pružile viši životni standard, bolju socijalnu i zdravstvenu zaštitu, bolje obrazovanje i pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva ili se u suprotnom suočavaju sa društvenom i političkom nestabilnošću.

Zvizdić je rekao da su, dobra politička suradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme, osnovni preduvjeti za prevladavanje glavnih problema na zapadnom Balkanu, te da je zajedničko tržište puno privlačnije investitorima ako nije podijeljeno nacionalnim granicama.

Istakao je hitnu potrebe za proširenjem povezanosti unutar regije, kao i između regije i EU. Dodao je da povezanost treba shvatiti u mnogo širem smislu od izgradnje infrastrukture i uključiti poslovnu i digitalnu povezanost, kulturnu razmjenu i mlade čime bi se povećala sposobnost regije da se natječe na globalnom tržištu.

On je dodao da je Bosna i Hercegovina aplicirala sa najvećim brojem investicijskih projekata i dobila najveći iznos grant sredstava u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan(WBIF) za 2019.-tu godinu u vrijednosti od oko 118 milijuna eura. Istakao je da je WBIF u BiH do sada podržao 25 projekata procijenjene ukupne vrijednosti od 3,3 milijarde eura.

Zvizdić je iskazao uvjerenje da je za sve zemlje od vitalne važnosti da se što prije provedu mjere predviđene Konsolidiranim višegodišnjim akcijskim planom za regionalno gospodarsko područje na zapadnom Balkanu (MAP REA), čime bi ekonomije zemalja zapadnog Balkana bile privlačnije investitorima, a što bi dalje dovelo do ubrzanja ekonomskog rasta i pripremilo ekonomije za ulazak u EU.

- S dubljom ekonomskom integracijom šaljemo i jasnu političku poruku, koja pokazuje da je produbljivanje međusobne suradnje i prevladavanje otvorenih problema u zajedničkom interesu svih nas - rekao je Zvizdić.

Konstatovao je da je što se tiče implementacije obaveza preuzetih na prethodnim samitima Berlinskog procesa i Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalno ekonomsko područje u okviru WB6, potvrđenog na Samitu u Trstu, postignut određeni napredak, ali da je potrebno pojačati napore u pojedinim oblastima.

Izrazio je zadovoljstvo što su tokom današnjeg Samita podržane dvije značajne dekleracije, Deklaracija o priznavanju akademskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu i Deklaracija zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske Unije. Pozdravio je potpisivanje Memoranduma o uspostavi Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Europi, kao i regionalnog Sporazuma o smanjenu troškova rominga, koji je jasan primjer kako saradnja donosi vidljivu korist građanima.

Zvizdić je naglasio da digitalna transformacija društava i ekonomija zemalja regije mora biti visoki zadatak u agendi i vladama i poslovnim udruženjima i preduzećima.

- Region mora iskoristiti mogućnosti koje digitalizacija pruža kako bi postala poželjnije mjesto za poslovanje i nove investicije, ali i da bi se digitalno opremljene, osposobljene i umrežene kompanije iz regije što bolje pozicionirale na međunarodnom tržištu - rekao je predsjedavajući VMBiH.

On je pozdravio plan Europske komisije da ažurira i osnaži Investicijski okvir za zapadni Balkan u narednom periodu, stavljajući fokus na okoliš i održivu energiju i istakao da je ko-finansiranje projekata u okviru Connectivity agende i Regionalnog ekonomskog prostora od velike važnosti za zemlje regije.

Na kraju svog izlaganja Zvizdić je apelovao na zemlje članice EU, sa kojima ekonomije zapadnog Balkana ostvaruju odličnu ekonomsku saradnju, da podrže argumentaciju zemalja pogođenih zaštitnim mjerama EU na uvoz proizvoda od čelika, te da prilikom glasanja o reviziji ovih mjera uzmu u obzir izraženu potrebu da se narušena tradicionala trgovina u ovoj oblasti vrati u svoje prijašnje okvire, priopćeno je iz VMBiH.

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

zvizdic plenkovic

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić učestvuje danas na Samitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) u poljskom gradu Poznanu.

Na Samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa Bosni i Hercegovini je odobren paket od tri investicijska projekta u oblasti transporta. Riječe je grant sredstvima u iznosu od 96,8 milijuna eura za dionice autoputa na koridoru Vc ( dijelovi dionica Vukosavlje-Doboj, Zenica sjever-Žepče jug i Žepče jug-Doboj jug). Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 433,39 miliona eura.

Zvizdić je tijekom obraćanja rekao da budućnost članstva u EU ostaje za Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju put koji nema alternativu i da je perspektiva članstva poticaj za sve reformske procese u društvu, javnoj upravi i privredi. Naglasio je da puna integracija zapadnog Balkana služi najboljem interesu kontinenta i da je neophodno zadržati zamah proširenja utemeljen na regionalnoj saradnji, dobrosusjedskim odnosima i načelu vlastite zasluge. Dodao je da, iako su zemlje u različitim fazama reformi i razvoja, dijele jednu zajedničku osobinu, da su ispod evropskog projeka po razvijenosti.

Stoga je potrebno da države zapadnog Balkana, rekao je Zvizdić, udruže napore da kako bi prevladale taj jaz i građanima pružile viši životni standard, bolju socijalnu i zdravstvenu zaštitu, bolje obrazovanje i pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva ili se u suprotnom suočavaju sa društvenom i političkom nestabilnošću.

Zvizdić je rekao da su, dobra politička suradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme, osnovni preduvjeti za prevladavanje glavnih problema na zapadnom Balkanu, te da je zajedničko tržište puno privlačnije investitorima ako nije podijeljeno nacionalnim granicama.

Istakao je hitnu potrebe za proširenjem povezanosti unutar regije, kao i između regije i EU. Dodao je da povezanost treba shvatiti u mnogo širem smislu od izgradnje infrastrukture i uključiti poslovnu i digitalnu povezanost, kulturnu razmjenu i mlade čime bi se povećala sposobnost regije da se natječe na globalnom tržištu.

On je dodao da je Bosna i Hercegovina aplicirala sa najvećim brojem investicijskih projekata i dobila najveći iznos grant sredstava u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan(WBIF) za 2019.-tu godinu u vrijednosti od oko 118 milijuna eura. Istakao je da je WBIF u BiH do sada podržao 25 projekata procijenjene ukupne vrijednosti od 3,3 milijarde eura.

Zvizdić je iskazao uvjerenje da je za sve zemlje od vitalne važnosti da se što prije provedu mjere predviđene Konsolidiranim višegodišnjim akcijskim planom za regionalno gospodarsko područje na zapadnom Balkanu (MAP REA), čime bi ekonomije zemalja zapadnog Balkana bile privlačnije investitorima, a što bi dalje dovelo do ubrzanja ekonomskog rasta i pripremilo ekonomije za ulazak u EU.

- S dubljom ekonomskom integracijom šaljemo i jasnu političku poruku, koja pokazuje da je produbljivanje međusobne suradnje i prevladavanje otvorenih problema u zajedničkom interesu svih nas - rekao je Zvizdić.

Konstatovao je da je što se tiče implementacije obaveza preuzetih na prethodnim samitima Berlinskog procesa i Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalno ekonomsko područje u okviru WB6, potvrđenog na Samitu u Trstu, postignut određeni napredak, ali da je potrebno pojačati napore u pojedinim oblastima.

Izrazio je zadovoljstvo što su tokom današnjeg Samita podržane dvije značajne dekleracije, Deklaracija o priznavanju akademskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu i Deklaracija zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske Unije. Pozdravio je potpisivanje Memoranduma o uspostavi Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Europi, kao i regionalnog Sporazuma o smanjenu troškova rominga, koji je jasan primjer kako saradnja donosi vidljivu korist građanima.

Zvizdić je naglasio da digitalna transformacija društava i ekonomija zemalja regije mora biti visoki zadatak u agendi i vladama i poslovnim udruženjima i preduzećima.

- Region mora iskoristiti mogućnosti koje digitalizacija pruža kako bi postala poželjnije mjesto za poslovanje i nove investicije, ali i da bi se digitalno opremljene, osposobljene i umrežene kompanije iz regije što bolje pozicionirale na međunarodnom tržištu - rekao je predsjedavajući VMBiH.

On je pozdravio plan Europske komisije da ažurira i osnaži Investicijski okvir za zapadni Balkan u narednom periodu, stavljajući fokus na okoliš i održivu energiju i istakao da je ko-finansiranje projekata u okviru Connectivity agende i Regionalnog ekonomskog prostora od velike važnosti za zemlje regije.

Na kraju svog izlaganja Zvizdić je apelovao na zemlje članice EU, sa kojima ekonomije zapadnog Balkana ostvaruju odličnu ekonomsku saradnju, da podrže argumentaciju zemalja pogođenih zaštitnim mjerama EU na uvoz proizvoda od čelika, te da prilikom glasanja o reviziji ovih mjera uzmu u obzir izraženu potrebu da se narušena tradicionala trgovina u ovoj oblasti vrati u svoje prijašnje okvire, priopćeno je iz VMBiH.

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više