podastinje kriz

Svega nekoliko minuta hoda od samog središta Kiseljaka ali opet donekle iznad istog, prostire se naselje Podastinje.

 

Selo Podastinje podastrlo se duboko pod liticom koju mještani zovu Stijena a koja opet dominira cijelom dolinom u zaleđu Kiseljaka. Zovu je i Crkvina. Predanje kaže da je iza debelih naslaga stoljeća ovdje vihorila crkva posvećena sv. Luciji. Stručnjaci tvrde da zemlja pokriva njene ostatke. Priča se da je bio i biskupov grob, ali pod kojim od nestalih stećaka nitko više ne zna.

Priču o zaleđu sela (Podstinja) pod vodom i čamcima vezanim za halke zakovane u stijeni manje više znaju svi Kiseljačani kao i za priču o vlastelinu koji je obećao da će za svaki, ma i najmanji kamenčić izvaljen iz stijene dati po dukat. Na kraju kada je stijena popustila i voda navrla tako snažno da je sve one koji su je prokopavali odnijela sa sobom, mudri vlastelin nije morao isplatiti ništa.

Ovdje se živjelo otkad se za čovjeka zna, baš kao što  poručuje legenda koja se vije u vremenima i maglama podastinjskim. Tu se slamalo vrijeme i taložili se vijekovi. Povjesničari kazuju da su se baš ovdje neolitski ljudi povukli s obala rijeka kad su s istoka počela nadirati plemena naoružana bronzanim kopljima. Navrh Stijene načiniše gradinu. Učvršćujući odbrambene zidine iz godine u godinu, iz vijeka u vijek, stvoriše jednu od najvećih ilirskih utvrda u Bosni.

 Mnogo stoljeća kasnije podignuta je crkva posvećena sv. Luciji, a još dalje ka vremenima današnjim cijeli plato pretvoren je u groblje. Od desetak stećaka malo njih je ostalo.

Onda nije ni čudno da se velika nekropola koju Podastinjani zovu "Grčko groblje" većim dijelom našla usred tora za ovce.

 Stijena, odnosno Crvena stijena među brojnim je stratištima na kojima su se komunističke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile “obračunati” s neistomišljenicima.

U narodu postoji predanje da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine.Ispod stijene je danas Gospino svetište, zavjetno mjesto koje među katoličkim pukom ovoga kraja ima posebno značenje.

Obitelji žrtava kojima je u bivšoj državi bilo zabranjeno pomoliti se za njihove duše, na inicijativu pokojnog fra Stjepana Buljana, počeli su se okupljati i moliti pod stijenom, pred Gospinim kipom. Nastalo je tako Gospino svetište pod stijenom koje se održalo do današnjih dana. Redovite mise u ovom svetištu služe se od proljeća do jeseni, a križni put na početku Velikoga tjedna i ove je godine započeo misom na ovom mjestu.

 Danas, naselje je nadasve pitomo, kuće što nove, što stare stoje ponosno, okućnice uređene a ispred skoro svake po jedan pas, više kao ljubimac sela nego čuvar kuće.

 

IM/artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17