"Takav način prehrane, koji se danas propagira, svodi se na ispijanje raznih sokova i smoothija. Na ovaj način obećavaju se 'čudesni' efekti, što jednostavno nema smisla, jer jedino što ćete dobiti tim je laksativno djelovanje", kaže doc. dr. Marizela Šabanović, profesorica na Studiju za nutricionizam Tehnološkog fakulteta u Tuzli

Zbog kaloričnije hrane, koju unosimo tokom zime te smanjenog kretanja i fizičke aktivnosti, mnogi iz hladnih mjeseci izlaze sa nakupljenim kilogramima. Upravo je to razlog što smo svake godine, baš u ovo vrijeme, "bombardirani" savjetima o tzv. proljetnoj detoksikaciji ili čišćenju organizma.

Pojam "detox" toliko je aktualan u našem svakodnevnom životu, iako, kako kaže doc. dr. Marizela Šabanović, nutricionistica i profesorica na Studiju nutricionizma Tehnološkog fakulteta u Tuzli, nema nikakvu naučno dokazanu djelotvornost.

"Naš organizam ima jetru, bubrege, pluća i limfni sistem preko kojih se konstantno obavlja eliminacija štetnih tvari. Detox kao oblik "čišćenja", koji se danas propagira, svodi se na ispijanje raznih sokova, smoothija i sl. Na ovaj način obećavaju se "čudesni" efekti, što jednostavno nema smisla, jer jedino što ćete dobiti tim je laksativno djelovanje", kaže Šabanović.

Razvijati navike pravilne prehrane

Prema riječima naše sagovornice, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dala je jasne smjernice o konzumiranju najmanje 400 grama povrća i voća na dan. Prednost, kako se ističe u ovim smjernicama, uvijek treba dati cijelim plodovima, a ne sokovima.

"Ova preporuka važi tokom cijele godine, bez obzira na godišnje doba. Naravno, da ih je lakše primjenjivati tokom ljeta i jeseni, kada nam se nudi više svježeg voća i povrća. Zimi se ove količine mogu značajno smanjiti, iako ne bi trebalo, jer i tada ima voća i povrća koje nam je dostupno. Prije svega, mislim na svježe i smrznuto povrće, citrusno voće kojeg ima u izobilju tokom hladnih mjeseci, potom su tu i zimske sorte jabuka, krušaka... Dakle, radi se o tome da je potrebno izgraditi jake prehrambene navike koje traju cijelu godinu.

U periodu hladnih dana prirodno je da naš organizam treba kaloričniju hranu koja će nas ugrijati i dati dovoljno energije, a tu je i period praznika koji nas tradicionalno optereti izuzetno slatkom i masnom hranom. Zbog toga je", kaže Šabanović, "važno mijenjati ove navike i preći na pet porcija voća i povrća, pri čemu prednost treba dati povrću."

"Od izuzetne važnosti je jesti ribu, barem dva puta sedmično. Obroke treba obogatiti hladno presovanim maslinovim uljem i začinima, a važan dio jelovnika trebaju biti i probiotici iz kefira i jogurta. Potrebno je povesti računa i o količini unesene tekućine. To znači da dnevno trebamo popiti 30 ml/kg tjelesne težine vode, biljnog čaja ili svježe cijeđenog nezaslađenog soka i smanjiti unos kave na dvije šalice na dan. Pokrenuti organizam, kretati se, boraviti na otvorenom, a tu mogućnost pružaju nam ljepši dani koji slijede. Sve su ovo navike koje treba trajno izgraditi i raditi na njima svakodnevno.

Nemoguće je "čuti svoj organizam ako je zagušen hranom niske nutritivne vrijednosti", ali su zato, kako kaže Šabanović, posljedice itekako vidljive.

"Dovoljno je samo malo bolje pogledati stanje kože, kose, noktiju. Tu su i naslage masnog tkiva u predjelu stomaka, a vrlo često prisutni su i umor, nesanica, glavobolja, napuhanost. U ovom periodu se i biohemijskim pretragama često ustanovi povišen nivo kolesterola, tako da svaki simptom, koji nam tijelo šalje, treba prihvatiti kao znak za brzu i pravilnu promjenu prehrane, jer to je zaista prvi korak kako bismo sami sebi pomogli.

Iako je sve više onih koji se u rano proljeće podvrgavaju tzv. "detoksikacijskim" dijetama, Šabanović ističe kako su mnogi na pogrešnom putu, te da našem organizmu ne trebaju takve stvari, nego razvijanje navika pravilne prehrane.

"Svakako da je redovno pražnjenje crijeva itekako poželjno, ali namjerno izazivanje proliva nema smisla. Isto tako, važno je znati da neko voće i povrće, iako je zdravo, nije baš preporučljivo za svakoga. Primjera radi, svježi špinat nikada ne bih preporučila osobama koje imaju sklonost za stvaranje bubrežnih kamenaca. Mrkva i ostalo korjenasto povrće svoj najveći potencijal ispoljavaju kada ih malo obarimo na pari. Svako je drugačiji i nitko ne reagira na isti način. Zato je i važno, prije svega, upoznati vlastiti organizam i njegove potrebe, pa onda prehranu uskladiti sa postojećim stanjem. Čarobna formula koja važi za sve ljude još uvijek nije pronađena. Nažalost, to daje prostora svima da nude savjete o prehrani, bez imalo znanja o biokemiji i funkcioniranju našeg organizma. To je jako opasno i može imati velike posljedice."

Važno je znati porijeklo namirnica

U cilju stjecanja što zdravijih prehrambenih navika, naša sugovornica na kraju razgovora istakla je i to koliko je važno poznavati porijeklo namirnica koje konzumiramo.

"Uzgoj vlastite hrane ili nabavka od provjerenih proizvođača, a onda pravilna priprema tih namirnica, a potom i pravilno planiranje obroka, te izbjegavanje ili potpuno eliminiranje iz jelovnika brze hrane, najvažnije su koraci koji bismo svi trebali primijeniti kako bismo se zdravije hranili. Iako ovo zvuči kao težak i zahtjevan put, vremenom pređe u naviku. I ne treba odustajati, jer se za jedan dan ne može promijeniti navika i uvjerenje koje traje godinama. Treba imati na umu da se svaki korak 'računa', pa i ono kad ponesete doručak od kuće, pa taj dan preskočite pekaru, ali i ona jedna jabuka kao užina, koja će tog dana zamijeniti kutiju keksa.

Promjene u prehrambenim navikama čovjek vrlo brzo osjeti na sebi. Ono što mi ljudi uvijek kažu je: 'moja koža je ljepša'. I to je prvi znak da ste na dobrom putu. Tu je svakako i bolje raspoloženje, manja nadutost, rijetke glavobolje, a onda polako smanjuju se i masne naslage i to trajno", naglasila je Šabanović.

artinfo.ba | preuzeto s portala faktor.ba