Općina Kiseljak ide u još jedan projekt povećanja energetske učinkovitosti

Dva dominantna i usko povezana problema sa kojima se svijet danas suočava su sa jedne strane nedostatak i nesigurnost u snabdijevanju energijom i sa druge strane zagađenje okoline i klimatske promjene kao posljedica prekomjerne potrošnje energije. Jedan od načina da se negativni uticaji smanje, te da se pozitivno utiče na održivi razvoj jeste učinkovita uporaba energije. Energetska učinkovitost nas čini manje osjetljivima na nestašicu energije, smanjuje zagađenje i direktno utječe na poboljšanje životnih uvjeta.

U sektoru zgradarstva se troši 40 % finalne energije, pri čemu od toga na stambeni sektor otpada 26,8 %. Prema tome, neophodno je poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i racionalizirala uporaba dostupnih energenata u ovom sektoru. Ranija izgradnja objekata i načini grijanja nisu brinuli o uštedi energije. Kao rezultat toga, neučinkovita uporaba energije u kombinaciji s trendom stalnog rasta cijena energenata sve više opterećuje domaćinstva s niskim primanjima.

Residential Energy Efficiency for Low Income Households – REELIH (energetska učinkovitost za domaćinstva s niskim primanjima u objektima kolektivnog stanovanja) je projeat koji se od 2013. godine implementira na području Bosne i Hercegovine od strane Habitat for Humanity International (HFHI) u suradnji s konzultantskom kućom Enova d.o.o. Sarajevo, uz financijsku pomoć USAID-a.

REELIH je prvi projekt u Bosni i Hercegovini čiji je cilj povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru uz istovremeno smanjenje potrošnje energenata, kao i emisija štetnih sastojaka u atmosferu. Uzevši u obzir složenu ekonomsko-socijalnu situaciju u Bosni i Hercegovini, koja u većoj mjeri ograničava implementiranje odgovarajućih mjera energetske učinkovitosti, poseban fokus Projekta predstavlja pomoć domaćinstvima sa niskim primanjima u povećanju mjera energetske učinkovitosti, a u cilju poboljšanja životnog standarda ove kategorije stanovništva, kroz izgradnju samoodrživog financijskog modela. Glavni ciljevi projekta su:

- Smanjiti ukupnu potrošnju energije u stambenom sektoru,

- Smanjiti emisije CO2 i ostalih zagađivača iz stambenog sektora provođenjem mjera energetske učinkovitosti, uporabom obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama,

- Razviti tržište energetske učinkovitosti u stambenom sektoru,

- Doprinijeti postizanju održivog ekonomskog razvoja uz smanjenje siromaštva.

Većina stanovništva u objektima kolektivnog stanovanja na području istočne Europe je pogođena energetskim siromaštvom, što znači da više od 10 % svojih godišnjih primanja odvajaju za plaćanje računa za grijanje. Iznosi na računima su visoki jer su objekti uglavnom građeni u periodu od 1950. do 1980. godine, s lošim izolacijskim osobinama, pri čemu se u međuvremenu stanje dodatno pogoršalo zbog nedostatka ulaganja u ove objekte u toku zadnjih 30 godina.

Kako bi se skrenula pažnja na ovaj problem, HFHI je, u suradnji s konzultantskom kućom Enova, uz podršku USAID-a, razvio multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva:

1. Pomoć odborima etažnih vlasnika na poboljšanju načina održavanja i upravljanja zgradama,

2. Okupljanje raznih interesnih grupa s ciljem razvoja novih financijskih i implementacijskih modela za energetsku učinkovitost u stambenom sektoru,

3. Provedbu pilot projekata da bi se interesnim stranama i široj javnosti pokazalo funkcioniranje rezidencijalne energetske učinkovitosti u praksi.

Glavni fokus projekta kad je u pitanju energetska učinkovitost stambenih objekata su sami stanari. Ljudski životi odvijaju se na lokalnom nivou te se većinom u tom okviru događaju i sva životna iskustva. Zato je mjere energetske učinkovitosti najbolje realizirati na lokalnom nivou i time direktno utjecati na kvalitetu života pojedinaca u društvu. Svi napori su usredotočeni na borbu protiv energetskog siromaštva, tako da porodice trebaju dobiti toplije domove i uštedjeti novac na svojim računima za grijanje, kao rezultat implementacije mjera energetske učinkovitosti na svojim zgradama.

U dosadašnjem periodu implementiranja projekta, Vlada Tuzlanskog kantona, kao i partnerske općine, učestvovali su u kreiranju financijskog modela za realizaciju mjera energijske učinkovitosti odobrenjem subvencija za ove namjene, što je omogućilo da se na sedam pilot zgrada u Banovićima, Živinicama, Gračanici, Gradačcu i Tešnju postavi toplinska izolacija na vanjskim zidovima, kao i izvrši rekonstrukcija krova. Kako bi se stekla jasna slika o ostvarenim uštedama, vlastitim sredstvima Projekta financirana je ugradnja mjerača utroška toplinske energije na pilot zgradama.

Nakon uspješno implementirane prve faze REELIH projekta i mnoštva pozitivnih iskustava kako stanara, tako i predstavnika lokalnih zajednica i kantona, započela je druga faza njegove implementacije. U ovoj fazi implementacije Projekta, po uzoru na rezultate Projekta ostvarene u proteklom periodu, pružit će se tehnička pomoć Vladi Srednjobosanskog kantona, resornom ministarstvu, kao i svim općinama u sastavu Srednjobosanskog kantona, da usvoje dugoročni, samoodrživi Akcioni plan implementacije mjera energetske efikasnosti u stambenom sektoru. To će se postići fokusiranjem na razvoj regionalnih resursa i stvaranjem mreže za rješavanje utjecaja rasta cijena energenata na domaćinstva u stambenim zgradama primjenom mjera energetske učinkovitosti, te razvijanjem održivih modela financiranja za zgrade kolektivnog stanovanja.

U tom smislu, između Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK i HFHI potpisan je Memorandum o razumijevanju, koji definira principe i opće ciljeve suradnje učesnika, kao i izražava spremnost kantonalnih i općinskih vlasti za rješavanje identificiranog problema u objektima kolektivnog stanovanja.

Analiza stambenog fonda općine Kiseljak je obuhvatila ukupno 40 viševlasničkih zgrada sa četiri i više stanova u Kiseljaku i Lepenici. Od ovih, 27 zgrada je razmatrano za mjere povećanja energetske učinkovitosti, dok su ostale zgrade nova, energetski učinkovita, gradnja. Pokazalo se da je izoliranjem svih zgrada moguće ostvariti uštedu od 69 % u odnosu na trenutnu potrošnju energije. Ušteda na nivou zgrade zavisi od njene specifičnosti, a to je utvrđeno izradom preliminarnih energetskih audita. Izvršeno je i istraživanje koje je pokazalo da su prosječni troškovi domaćinstva za grijanje 115 KM mjesečno, te da se skoro sva domaćinstva griju putem individualnih ložišta. Na osnovu značajki objekata i društveno-ekonomske strukture stanara izabrat će se nekoliko stambenih zgrada na kojima će se provesti detaljni energetski audit.

Nakon izračunatih potencijalnih ušteda organizirat će se radionice sa stanarima u sklopu kojih će se prezentirati rezultati analize, uslovi financiranja, načini kreditiranja i iznosi eventualnih subvencija. Tom prilikom će stanari biti u mogućnosti iskazati svoj eventualni interes za implementiranje predloženih mjera.

Na osnovu rezultata procjene stanja energetske učinkovitosti i energetskih potreba zgrada kolektivnog stanovanja, te procjene financijskih mogućnosti pojedinačnih kućanstava u sklopu ovog Projekta biće predložen najadekvatniji model financiranja mjera poboljšanja energetske učinkovitosti na području općine. U tom cilju biće izvršena i detaljna analiza svih postojećih financijskih instrumenata i izvora uključujući domaće i strane kreditne financijske institucije te donatore u ovoj oblasti.

artinfo.ba