S ministrom MUP-a u HNŽ-u Slađanom Bevandom razgovarali smo o slučaju novinarke portala Dnevnik.ba Glorije Lujanović kojoj je putem društvene mreže Twitter izrečena prijetnja zbog istraživačko-novinarskih tekstova u kojima je sustavno istraživala zločine Armije BiH nad Hrvatima. Ministar Bevanda kazao je da slučaj spada u međužupanijski kriminal pa ga istražuje Federalna uprava policije…
Novinarka portala Dnevnik.ba nedavno je bila suočena s prijetnjama i pozivom na njen linč putem društvene mreže Twitter. Dnevnik.ba je objavio da je otkrio tko stoji iza Twitter naloga “Smjehuljko” s kojega se prijetilo novinarki Gloriji Lujanović. Istražuje li policija taj slučaj i kada možemo očekivati kraj istrage, s obzirom na to da su BH novinari slučaj prijavili MUP-u HNŽ?

Predmet Glorija Lujanović prema nalogu nadležnog Tužiteljstva HNŽ-K predan je u nadležnost Federalne uprave policije. U konkretnom slučaju radi se o prijetnji koja je učinjena putem društvene mreže.

Jesu li korisnici društvenih mreža u BiH anonimni i je li u praksi moguće otkriti nekoga tko internetom širi govor mržnje skriven iza pseudonima?

Pitanje anonimnosti korištenja društvenih mreža uređeno je internim pravilima društvenih mreža. Pitanje istraživanja i sankcioniranja govora mržnje putem medijskog javnog prostora, što uključuje i Internet, uvjetovano je njegovom inkriminacijom u kaznenom zakonodavstvu. Napominjemo, kako je u Bosni i Hercegovini samo Kazneni zakon Brčko Distrikta BiH (Službeni glasnik BD BiH, br. 33/13) inkriminirao govor mržnje putem medijskog javnog prostora kao posebno kazneno djelo (članak 357. stavak 2. KZ-a BD BiH). Kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, entiteta i županija-kantona ne propisuje takav oblik kaznenog djela.

Kako se inače nosite sa slučajevima širenja govora mržnje na internetu? Je li MUP HNŽ do sada imao sličnih slučajeva?

Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ-K nije dosad istraživalo kaznena djela govora mržnje učinjena putem medijskog javnog prostora, iz dva razloga. Prvi je, jer isto nije propisano pozitivnim zakonodavstvom koje se primjenjuje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji-kantonu. S druge strane, u slučajevima kao što je predmet Glorije Lujanović, kad govor mržnje izrečen putem Interneta stekne obilježje drugog kaznenog djela koje je već propisano kaznenim zakonodavstvom, Uprava policije MUP-a HNŽ-K u suradnji s Tužiteljstvom HNŽ-K istragu ustupa Federalnoj upravi policije, a sve zato što takva djela uobičajeno imaju karakter međužupanijskog-međukantonalnog kriminala. Naime, kaznena djela koja imaju međužupanijski-međukantonalni karakter u nadležnosti su Federalne uprave policije.

Što konkretno policija može uraditi kako bi spriječila govor mržnje a samim time i da se s riječi prijeđe na djela, kako smo vidjeli u slučaju kolege Vladimira Kovačevića koji je napadnut u Banja Luci, odnosno ekipe BHT-a koja je napadnuta u Konjicu?

Odgovor na ovo pitanje sadržan je u odgovorima na prethodna pitanja. Međutim, smatramo kako svi zajedno možemo učiniti puno više u području prevencije, na poseban su način u toj poziciji javni mediji, budući da nerijetko dozvoljavaju pristup svom medijskom prostoru osobama koje šire različite oblike govora mržnje. / Dnevnik.ba

artinfo.ba | preuzeto s portala poskok.info