Za do kraja neistražen zločin, nitko nije odgovarao
Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene ali i obvezu do kraja istražiti zločin kojeg su komunističke vlasti prije 73 godine počinili na lokalitetu Crvena stijena u Kiseljaku. Po nalogu tadašnje OZNA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon "oslobođenja" Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili.
Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena. Pretpostavlja se da ovaj lokalitet nadomak središtu Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli. Nažalost, za njihova kao i svjedočenja obitelji žrtava kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarjeva. Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana.
Da je zavjet šutnje ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijama na spomenutom lokalitetu.
"Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se nažalost dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu. Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika kao i Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata", kaže dr. sc Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.
Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti. No, pitanje je ima li istina cijenu kao i ima li itko pravo od nje odustati, zbog žrtava ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke.
A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestou "Pod stijenom", kojeg je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na Spomen obilježju na Crvenoj stijeni.
Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici Udruge hrvatskih političkih zatvorenika Kiseljaka, Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, hrvatskih politički predstavnici s područja općine Kiseljak te drugi koji se su osjetili potrebu prisjetiti se ovog događaja i odati počast žrtvama, usprkos kiši. Molitvu za duše ubijenih predvodio je fra Zoran Vuković, kiseljački župnik.
artinfo.ba/ap
