× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

fojnicasamostan

Večernji list 

Fojnički kraj je jedno od onih bajkovitih, živopisnih i privlačnih bosanskih krajeva bogatih planinama, brdima, visoravnima, poljima, pašnjacima i vodama. Ističu se visoke planine Vranica (2112 m), Zec (1800 m), Zahor (1400 m), Pogorelica (1432 m), rijeke Željeznica, Dragača i Fojnica, te prirodno Prokoško jezero na Vranici. Planine su bogate šumom, šumskim biljem, ljekovitim biljem, šumskim plodovima, pašnjaci travom za ispašu stoke, a posebno bogatstvo su brojni izvori pitke vode kao i termalni izvor. Fojnica je stari bosanski grad, pitomo mjesto u široj javnosti poznato, među ostalim, po franjevačkom samostanu Duha Svetoga i topličkom lječilištu Reumal. Godišnje i jedno i drugo mjesto posjeti više tisuća posjetitelja. Burni događaji iz prošlosti Samostan se nalazi na brdu Križ i od njega se pruža prekrasan pogled na Fojnicu i okolicu. Povijest bilježi da je nekad bio u samom središtu Fojnice, no bio je prisiljen premjestiti se na sigurnije mjesto. Prvi samostan i malu crkvu posvećenu sv. Mariji, franjevci su sagradili u Fojnici u prvoj polovici 14. stoljeća.

Burni događaji iz prošlosti

Odabrali su lijepo mjesto u središtu naselja zvano Pazarišće međutim, zbog čestih upada nasilnika u samostan i uznemiravanja fratara odlučili su premjestiti svoje središte na brdo Križ. Preselili su se 1502. i tu su sve do danas. Za tih gotovo pet povijesnih stoljeća koji sežu do današnjih dana fojnički samostan i crkva doživjeli su uspone i padove, stradavanja, rušenja,paljevine,podizanje iz pepela, izgradnje, dogradnje, obnove , proširenja... Posljednja gradnja samostana bila je od 2000. do 2014 kada je na temelju stručnog mišljenja stara dotrajala zgrada srušena i izgrađena posve nova Izgradnjom novog samostana stekli su se uvjeti za smještaj i čuvanje samostanskog kulturno-povijesnog blaga, iznimno velike vrijednosti i značaja. Na prostoru površine 1200m2 nalazi se bogata samostanska zbirka koju čine muzej, arhiv i knjižnica. U muzeju je osam zasebnih zbirki,u umjetničkoj galeriji šest. U arhivu su povijesni spisi neprocjenjive vrijednosti: oko 3000 isprava na turskom jeziku , dokumenti pisani bosančicom, ahdnama, i Zvizdovićev plašt iz 1463., ferman Bajazita II iz 1483 i Fojnički grbovnik sa 139 grbova južnoslavenskih zemalja, grbovi plemićkih obitelji te izvorni oblik bosanskog grba iz 14.stljeća. Knjižnica se sastoji od dva dijela: stara knjižnica u kojoj su knjige nastale do 1850. i nova s knjigam nastalim od te godine. U staroj knjižnici je oko 11 000 knjiga i mogu se izučavati samo u knjižnici a u novoj je oko 40 000 naslova i one se izdaju. Među najstarijim i najvrijednijm knjigama su inkanabule, knjige tiskane do 1500. kojih je u fojničkom muzeju 13. Inače, u BiH je ukupno 65 inkanabula od kojih je 30 u Kraljevoj Sutjesci.

Jedan od velikana fojničkog samostana i općenito bosanskih franjevaca je znameniti fra Anđeo Zvizdović, gvardijan samostana sv. Marijei kustod bosanske kustodije.

Od sultana Mehmeda II zatražio je jamstvo slobode i sigurnost za katolike i franjevce i nesmetano ispovijedanje svoje vjere, nakon što je ovaj porobio Bosnu 1463. a sultan mu je molbu uvažio te izdao povelju- ahdnamu. Grob fra Anđela Zvizdovića je u samostanskoj crkvi. Ima nepoznanica i upita je li adnama u samostanskom muzeju izvorna, a o povijesno Zvizdovićevu činu vode se rasprave iz kojih izviru suprotstavljeni i posve suprotni stavovi.

„Naša ahdnama fojnička je originalna. To je prije dvije godine pismeno potvrdio institut Ruđer Bošković u Zagrebu u kojem je obavljeno ispitivanje papira i utvrđeno da potiče između 1440. I 1480. Godine. Ispitivan je i plašt i utvrđeno je da se radi o turskoj svili iz 15.stoljeća. Za ahdnamu želim izjaviti sljedeće, kamo sreće da nikad nije bilo potrebe za njom, a kad je već bila potreba, ahdnama nam je dobro došla jer je fratre i katolike štitila od mnogih nepravdi u otomanskom carstvu. To je jedno, a drugo –ahdnama u dosta mjera nije poštivana, kršena je. Na neke tvrdnje da je fra Anđelo bio kvisling, da je ljubio papuču sultana, da je tada mogao riješiti hrvatsko pitanje u BiH, a nije, i ja kažem da ga je mogao „kvalitetno“ riješiti da je pobjegao kao što su drugi, i to pitanje bi bilo davno riješeno.

Zahvaljujući ahdnami i fra Anđelu, ima nas toliko koliko nas ima, trebalo nas je i moglo biti više, a bit će nas više jer mi ostajemo u svojoj državi, u svojoj BiH i branit ćemo je svim poštenim sredstvima i obraniti od svih neprijatelja-odlučno ističe kustos fra Janko Ljubos.

Fojnički samostan i njegove ogromne vrednote, očuvani su u Domovinskom ratu, no nažalost za to je plaćena velika i nemjerljiva cijena. To su svojim životima platili gvardijan fra Nikica Miličević i samostanski vikar fra Leon Migić. Njih su 13.studenog 1993. godine ubili zločinci tzv. Armije BiH. „Pitanje koje mi se često postavlja- Kako je ovo u ratu sačuvano?, pogodi me i uzrujane samo od novinara nego i od mnogih posjetitelja. Pogotovo kad ga postavljaju muslimani i pri tome žele naglasiti da su ga oni i sačuvali. Onda im ja kažem,: „Da ovo je sačuvano, ali ovdje na hodniku ubijeni su gvardijan i vikar. Njihovom žrtvom ovo je sačuvano. Kad su oni ubijeni, kad Hrvata nije bilo u Fojnici, muslimanska policija je 24 sata stanovala u samostanu, s nama su jeli,u našim sobama su stanovali i tako je to sačuvano-kaže kustos. Zločinac, neposredni izvršitelj osuđen je na 15 godina zatvora i još trojica pomagača na po šest mjeseci zatvora. No, muslimanski čelnik Alija Izetbegović tri puta je pomilovao ubojicu , a kad je četvrti put pomilovan od tadašnjeg predsjednika FBIH Ejupa Ganića, oslobođen je!

Fojnički fratri se s time nisu složili i traže da se otkriju nalogodavci . Samostan i crkva u Fojnici tijekom godine posjeti velik broj posjetitelja, domaćih i stranih a ove godine muzej je bio kandidat i za prestižnu nagradu europskog muzeja godine.

Ratne strahote

Prema popisu i 1991. Hrvati su u Fojnici bili većinsko stanovništvo od 52% a u većini su bili i 1948..

Prema popisu i 2013. Ukupno je u fojničkoj općini 12 356 stanovnika od toga 3 664 Hrvata.

„Prvo mi Hrvati u BiH smo međusobno neravnopravni a danas prema zadnjem popisu stanovništva više Hrvata živi u Bosni nego u Hercegovini. Dalje, sada u Heercegovini živi 18 000 Hrvata više nego 91. Godine a u Bosni 250 000 Hrvata manje!.....kazao je između ostaloga fra Janko za Večernji list.

artinfo.ba

 

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

fojnicasamostan

Večernji list 

Fojnički kraj je jedno od onih bajkovitih, živopisnih i privlačnih bosanskih krajeva bogatih planinama, brdima, visoravnima, poljima, pašnjacima i vodama. Ističu se visoke planine Vranica (2112 m), Zec (1800 m), Zahor (1400 m), Pogorelica (1432 m), rijeke Željeznica, Dragača i Fojnica, te prirodno Prokoško jezero na Vranici. Planine su bogate šumom, šumskim biljem, ljekovitim biljem, šumskim plodovima, pašnjaci travom za ispašu stoke, a posebno bogatstvo su brojni izvori pitke vode kao i termalni izvor. Fojnica je stari bosanski grad, pitomo mjesto u široj javnosti poznato, među ostalim, po franjevačkom samostanu Duha Svetoga i topličkom lječilištu Reumal. Godišnje i jedno i drugo mjesto posjeti više tisuća posjetitelja. Burni događaji iz prošlosti Samostan se nalazi na brdu Križ i od njega se pruža prekrasan pogled na Fojnicu i okolicu. Povijest bilježi da je nekad bio u samom središtu Fojnice, no bio je prisiljen premjestiti se na sigurnije mjesto. Prvi samostan i malu crkvu posvećenu sv. Mariji, franjevci su sagradili u Fojnici u prvoj polovici 14. stoljeća.

Burni događaji iz prošlosti

Odabrali su lijepo mjesto u središtu naselja zvano Pazarišće međutim, zbog čestih upada nasilnika u samostan i uznemiravanja fratara odlučili su premjestiti svoje središte na brdo Križ. Preselili su se 1502. i tu su sve do danas. Za tih gotovo pet povijesnih stoljeća koji sežu do današnjih dana fojnički samostan i crkva doživjeli su uspone i padove, stradavanja, rušenja,paljevine,podizanje iz pepela, izgradnje, dogradnje, obnove , proširenja... Posljednja gradnja samostana bila je od 2000. do 2014 kada je na temelju stručnog mišljenja stara dotrajala zgrada srušena i izgrađena posve nova Izgradnjom novog samostana stekli su se uvjeti za smještaj i čuvanje samostanskog kulturno-povijesnog blaga, iznimno velike vrijednosti i značaja. Na prostoru površine 1200m2 nalazi se bogata samostanska zbirka koju čine muzej, arhiv i knjižnica. U muzeju je osam zasebnih zbirki,u umjetničkoj galeriji šest. U arhivu su povijesni spisi neprocjenjive vrijednosti: oko 3000 isprava na turskom jeziku , dokumenti pisani bosančicom, ahdnama, i Zvizdovićev plašt iz 1463., ferman Bajazita II iz 1483 i Fojnički grbovnik sa 139 grbova južnoslavenskih zemalja, grbovi plemićkih obitelji te izvorni oblik bosanskog grba iz 14.stljeća. Knjižnica se sastoji od dva dijela: stara knjižnica u kojoj su knjige nastale do 1850. i nova s knjigam nastalim od te godine. U staroj knjižnici je oko 11 000 knjiga i mogu se izučavati samo u knjižnici a u novoj je oko 40 000 naslova i one se izdaju. Među najstarijim i najvrijednijm knjigama su inkanabule, knjige tiskane do 1500. kojih je u fojničkom muzeju 13. Inače, u BiH je ukupno 65 inkanabula od kojih je 30 u Kraljevoj Sutjesci.

Jedan od velikana fojničkog samostana i općenito bosanskih franjevaca je znameniti fra Anđeo Zvizdović, gvardijan samostana sv. Marijei kustod bosanske kustodije.

Od sultana Mehmeda II zatražio je jamstvo slobode i sigurnost za katolike i franjevce i nesmetano ispovijedanje svoje vjere, nakon što je ovaj porobio Bosnu 1463. a sultan mu je molbu uvažio te izdao povelju- ahdnamu. Grob fra Anđela Zvizdovića je u samostanskoj crkvi. Ima nepoznanica i upita je li adnama u samostanskom muzeju izvorna, a o povijesno Zvizdovićevu činu vode se rasprave iz kojih izviru suprotstavljeni i posve suprotni stavovi.

„Naša ahdnama fojnička je originalna. To je prije dvije godine pismeno potvrdio institut Ruđer Bošković u Zagrebu u kojem je obavljeno ispitivanje papira i utvrđeno da potiče između 1440. I 1480. Godine. Ispitivan je i plašt i utvrđeno je da se radi o turskoj svili iz 15.stoljeća. Za ahdnamu želim izjaviti sljedeće, kamo sreće da nikad nije bilo potrebe za njom, a kad je već bila potreba, ahdnama nam je dobro došla jer je fratre i katolike štitila od mnogih nepravdi u otomanskom carstvu. To je jedno, a drugo –ahdnama u dosta mjera nije poštivana, kršena je. Na neke tvrdnje da je fra Anđelo bio kvisling, da je ljubio papuču sultana, da je tada mogao riješiti hrvatsko pitanje u BiH, a nije, i ja kažem da ga je mogao „kvalitetno“ riješiti da je pobjegao kao što su drugi, i to pitanje bi bilo davno riješeno.

Zahvaljujući ahdnami i fra Anđelu, ima nas toliko koliko nas ima, trebalo nas je i moglo biti više, a bit će nas više jer mi ostajemo u svojoj državi, u svojoj BiH i branit ćemo je svim poštenim sredstvima i obraniti od svih neprijatelja-odlučno ističe kustos fra Janko Ljubos.

Fojnički samostan i njegove ogromne vrednote, očuvani su u Domovinskom ratu, no nažalost za to je plaćena velika i nemjerljiva cijena. To su svojim životima platili gvardijan fra Nikica Miličević i samostanski vikar fra Leon Migić. Njih su 13.studenog 1993. godine ubili zločinci tzv. Armije BiH. „Pitanje koje mi se često postavlja- Kako je ovo u ratu sačuvano?, pogodi me i uzrujane samo od novinara nego i od mnogih posjetitelja. Pogotovo kad ga postavljaju muslimani i pri tome žele naglasiti da su ga oni i sačuvali. Onda im ja kažem,: „Da ovo je sačuvano, ali ovdje na hodniku ubijeni su gvardijan i vikar. Njihovom žrtvom ovo je sačuvano. Kad su oni ubijeni, kad Hrvata nije bilo u Fojnici, muslimanska policija je 24 sata stanovala u samostanu, s nama su jeli,u našim sobama su stanovali i tako je to sačuvano-kaže kustos. Zločinac, neposredni izvršitelj osuđen je na 15 godina zatvora i još trojica pomagača na po šest mjeseci zatvora. No, muslimanski čelnik Alija Izetbegović tri puta je pomilovao ubojicu , a kad je četvrti put pomilovan od tadašnjeg predsjednika FBIH Ejupa Ganića, oslobođen je!

Fojnički fratri se s time nisu složili i traže da se otkriju nalogodavci . Samostan i crkva u Fojnici tijekom godine posjeti velik broj posjetitelja, domaćih i stranih a ove godine muzej je bio kandidat i za prestižnu nagradu europskog muzeja godine.

Ratne strahote

Prema popisu i 1991. Hrvati su u Fojnici bili većinsko stanovništvo od 52% a u većini su bili i 1948..

Prema popisu i 2013. Ukupno je u fojničkoj općini 12 356 stanovnika od toga 3 664 Hrvata.

„Prvo mi Hrvati u BiH smo međusobno neravnopravni a danas prema zadnjem popisu stanovništva više Hrvata živi u Bosni nego u Hercegovini. Dalje, sada u Heercegovini živi 18 000 Hrvata više nego 91. Godine a u Bosni 250 000 Hrvata manje!.....kazao je između ostaloga fra Janko za Večernji list.

artinfo.ba

 

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.