Krpelji su sitne životinjice koje spadaju u skupinu člankonožaca, razred paučnjaka, red grinja. Radi se o srodnicima pauka. Dobro su rasprostranjeni u prirodi. Ima ih oko 300 vrsta. Žive na različitim nadmorskim visinama: od razine mora do oko 2000 m nadmorske visine. Preferiraju lokacije s visokom vlagom i umjerenom temperaturom.
Najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima, pa i bujnim parkovima i vrtovima. Mogu živjeti i do šest godina. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, zbog čega povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim kralježnjacima (pticama i sisavcima, gmazovima i vodozemcima, a ponekad i na čovjeku), kojima sišu krv.
BOLESTI KOJE PRENOSE KRPELJI
Bolesti koje prenose krpelji nazivaju se bolestima žarišta jer se krpelji nalaze u određenim zonama. Ne mora se svatko tko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze povećava se višestrukim i čestim ubodima krpelja. Stoga se cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje osobama koje zbog posla borave u prirodnim žarištima krpelja, kao i izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima.
Sezona krpelja je od travnja pa do kasne jeseni, a najžedniji su u svibnju i lipnju. Većina ih nije zarazna. Krpelj kod ljudi se može pronaći na područjima gdje je koža vlažnija i mekana (koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha).
KAKO PRAVILNO IZVADITI KRPELJA IZ KOŽE
Nekada su nas učili da prvo namažemo mjesto gdje je krpelj kako bi se on ugušio i onda da ga izvadimo van. Danas znamo da krpelj koji se guši ispušta puno sline i time se znatno povećava vjerojatnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog.
Jako je važno da mjesto gdje je krpelj ne mažete kremom, uljem i sličnim sredstvima.
Uzmite pincetu i njome primite/obujmite krpelja.
Primite ga što bliže glavi; ako pincetom dodirujete svoju kožu znači da ste dovoljno blizu.
Kada ga imate u pinceti lagano ga izvlačite.
Nemojte činiti nagle poteze jer krpelj može puknuti i glava mu može ostati u koži.
Polako ga vucite dok ne izađe. Mjesto uboda dezinficirajte alkoholom.
Ako pak zaostane djelić krpelja, u većini slučajeva on će sam izaći. U slučaju iznimno rijetkih lokalnih infekcija na mjestu uboda ili pojave ranih simptoma lajmske bolesti, pomoć prvenstveno treba potražiti kod liječnika primarne zdravstvene zaštite, koji će odlučiti o potrebi daljnjeg upućivanja na pregled specijalistu infektologu.
SIMPTOMI INFEKCIJE NAKON UGRIZA KRPELJA
U slučaju infekcije, prvi simptom Lajmske bolesti je crvenilo na mjestu ili oko mjesta uboda krpelja koje se prstenasto širi i podsjeća na metu (Erythema migrans). Ovaj simptom je prisutan kod 70% – 80% zaraženih ljudi. Obično se javlja 3 – 30 dana poslije uboda.
Rani stadi Lajmske bolesti mogu pratiti i dodatni simptomi: malaksalost, bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolja, povišena temperatura, gubitak apetita, uvećanje limfnih čvorova…
Kada se primijeti crvenilo prstenastog tipa praćeno drugim simptomima ili bez njih, potrebno je što prije posjetiti specijalistu za infektivne bolesti.
Nikolina J/artinfo.ba
