Mnogo je različitih smjerova u prehrani i dijeta za mršavljenje koje ljudi primjenjuju s više ili manje uspjeha. Posljednjih je godina popularna ketogena dijeta, kojoj mnogi pripisuju svoje uspješno mršavljenje. Doznajte što je ketogena dijeta, kada i koliko ju je uputno primjenjivati te ima li negativnih učinaka.

Radi se o prehrani s jako niskim udjelom ugljikohidrata te visokim udjelom masti, a kojoj je cilj korištenje masti za pretvorbu u energiju te topljenje viška masnih naslaga.

Upravo zbog svoje učinkovitost, a relativno jednostavne provedbe, ketogena prehrana je najpoznatija prehrana za gubljenje viška kilograma u svijetu već nekoliko godina.

No, osim što doprinosi mršavljenju, studije su pokazale da ketogena dijeta doprinosi poboljšanju stanja kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 te usporavanju kognitivnog propadanja kod starijih osoba.

SMANJEN UNOS UGLJIKOHIDRATA

Kada čovjek prijeđe na ketogenu dijetu, zbog smanjenog unosa ugljikohidrata nakon 10 do 14 dana prisutnost ketonskih tijela u krvi znatno se poveća. Ne može se točno reći koliko mora biti nizak unos ugljikohidrata da bi se pojavila ketoza. Osobe koje su na ketogenoj dijeti dnevno konzumiraju između 20 i 50 g ugljikohidrata. Od ukupnog dnevnog energetskog unosa oko 5 posto energije trebalo bi potjecati od ugljikohidrata, 15 do 25 posto od bjelančevina te oko 75 posto od masti. Pojava ketoze inače se veže uz gladovanje i loše reguliranu šećernu bolest, a prati je i ketonurija, povišena prisutnost ketonskih tijela u mokraći.

„Provedena su brojna istraživanja vezana uz ketogenu dijetu u cilju mršavljenja. Jedna pokazuju da ona smanjuje osjećaj gladi jer se bjelančevine i masti iz hrane sporije probavljaju nego ugljikohidrati pa daju veći osjećaj sitosti. Druga pak ketogenu dijetu siromašnu ugljikohidratima ocjenjuju manje ukusnom i monotonom. Kako god bilo, u organizam se unosi manje energije nego klasičnom dijetom, a to je glavni pokretač mršavljenja.“

VRSTE KETO DIJETA

Postoji više verzija ketogene dijete. Zdravstveni portal Healthline pojašnjava svaku od njih:

1. standardna ketogena dijeta – 75% masti, 20% proteina i 5% ugljikohidrata,
2. ciklička ketogena dijeta – ova dijeta uključuje periode s više uključenih ugljikohidrata, kao što je 5 ketogenih dana i 2 dana s puno ugljikohidrata,
3. ciljana ketogena dijeta – u ovoj vrsti ketogene dijete se ugljikohidrati dodaju oko treninga,

visoko proteinska ketogena dijeta – slično standardnoj ketogenoj dijeti, ali omjeri su 60% masti, 35% proteina i 5% proteina.

PREDNOSTI

Ketogena dijeta nosi određene prednosti, koje navodimo ispod:

• nema gladovanja – zbog povećanog unosa masti, organizam će mnogo lakše kontrolirati glad u usporedbi s drugim dijetama koje obično asociramo s odricanjem od najdražih namirnica,
• kontrola razine šećera u krvi – zbog izbjegavanja ugljikohidrata i povećanih razina ketona smanjuje se razina glukoze u krvi zbog čega je ova dijeta pogodna za dijabetičare,
• brži gubitak kilograma – pokazalo se kako osobe koje provode ketogenu dijetu gube ne težini u prosjeku 2.2 puta brže od osoba na klasičnim dijetama koje se svode na kompletno smanjenje unosa kalorija,
• povoljan utjecaj na ten – zbog smanjenog unosa šećera, koža postaje zdravija, hormoni uravnoteženiji što posljedično dovodi do smanjenja nastanka akni te zdravijeg i ljepšeg tena.

KETO NAMIRNICE KOJE SE PREPORUČUJU

• Jaja
• Perad: puretina i piletina
• Masna riba: divlji losos, haringa i skuša
• Meso: govedina, divljač, svinjetina
• Mliječni proizvodi s puno masnoće: jogurt, maslac i vrhnje
• Punomasni sir: cheddar, mozzarella, brie, kozji sir i krem sir
• Orašasti plodovi i sjemenke: makadamija, bademi, orasi, sjemenke bundeve, kikiriki i laneno sjeme
• Maslac od orašastih plodova: maslac od kikirikija, badema i indijskih oraščića
• Zdrave masti: kokosovo ulje, maslinovo ulje, ulje avokada, kokosov maslac i sezamovo ulje
• Avokado: avokado možete dodati bilo kojem obroku ili užini
• Neškrobasto povrće: zelje, brokula, rajčica, gljive i paprika
• Začini: sol, papar, ocat, limunov sok, svježe začinsko bilje

OMLET S POVRĆEM

Sastojci:

• 1/4 glavice luka
• 1 žlica maslaca ili maslinovog ulja
• 1 šaka špinata
• 3 jaja
• 50 g svježeg sira
• sol, papar, po želji

Postupak:

Na tavi zagrijte maslinovo ulje pa dodajte na trakice narezan luk. Kad luk malo omekša, dodajte špinat i samo ga malo pofurite pa sve sklonite s ploče. Jaja umutite i istresite na tavu pa poklopite da se ispeče kao palačinka. Kad su jaja gotova, istresite ih na tanjur, na jednu polovicu istresite luk sa špinatom pa na njega nakidajte svježi sir. Preklopite drugom polovicom "palačinke".

Nikolina J/artinfo.ba