KAKO VAM SLUŠANJE GLAZBE PAR MINUTA DNEVNO MOŽE ZAUVIJEK PROMIJENITI ŽIVOT
Kako glazba djeluje na svakoga od nas, na naše moždane vijuge? Na koji način glazba tako intenzivno djeluje na naše misli, osjećaje i aktivnosti? Da li se mozak profesionalnog glazbenika, i u kojoj mjeri, razlikuje od mozga običnog laika i ljubitelja glazbe? Kako se ritam, melodija i harmonija objedinjuju i oblikuju u jedinstveno glazbeno iskustvo te na koji način glazba može otklanjati ili ublažavati pojedine fizičke i psihičke poteškoće? U nastavku teksta vam donosimo objašnjenje koje će vaš život odvesti u nekom drugom smjeru, a vi ćete početi cijeniti moć glazbe, ukoliko do sada niste.
Sjetite se kada ste posljednji put pjevušili pjesmu s omiljene radio stanice, slušajući pjesmu pustili suzu ili se naježili na nekom koncertu. Nedvojbeno, to su psihičke i fizičke reakcije na nešto što je na prvi pogled apstraktno.
Ispostavilo se da glazba može restrukturirati mozak, utjecati na određene regije, pa čak i pomoći ljudima da ponovno nauče komunicirati nakon traumatskih ozljeda mozga.
Ono što predstavlja glazba ljudima je univerzalno i nema kulture ni kutka na Zemlji gdje nije način na koji ljudi izražavaju emocije, stavove i slično. No, zbog čega je to tako? Je li glazba samo lijep izričaj u kojem ljudi uživaju ili je riječ o nečemu složenijem?
„Do 1970. glavnina istraživanja je vršena s ciljem proučavanja djelovanja beata u glazbi. Ustanovljeno je da spora glazba može usporiti otkucaje srca i ritam disanja kao i sniziti krvni tlak. Brža glazba je ubrzala ove tjelesne mjere.“
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov metabolizam, dokazano je da smirujuća glazba pozitivno utječe na fiziološke reakcije. U jednom istraživanju u Velikoj Britaniji hiperaktivna djeca su pokazala znatno veću koncentraciju i bolje ponašanje kada im se za vrijeme lekcija puštala Mozartova glazba. Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time izravno utječu na spoznajne, emocionalne i tjelesne funkcije. Zvuk djeluje na stanice i organske sustave, harmonizira lijevu i desnu stranu mozga, uravnotežuje krvni tlak, cirkulaciju, disanje i druge procese u tijelu. Glazba se stoga može u velikoj mjeri koristiti i u terapeutske svrhe. Čak je zabilježeno da glazba može pomoći buđenju pacijenta iz kome. Brojna istraživanja dokazuju terapijski učinak i pozitivno djelovanje glazbe na glavobolje, migrene, smetnje u spavanju, koncentraciju, stres. Glazba može dovesti do znatnog poboljšanja u komunikaciji kod autističnih osoba.
Glazba uz rad je dobra jer pospješuje koordinaciju pokreta, rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i brže obavljanje poslova. Glazba može pozitivno utjecati na vozače ako ju slušaju dok voze, jer povećava koncentraciju.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov razvoj i socijalni život, ona ima uglavnom pozitivan učinak na osobni i društveni razvoj mladih, na socijalizaciju, samopouzdanje, društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove prema životu.
Zanimljiva su istraživanja pokazala kako zvuk može utjecati na pozitivan razvoj fetusa dok je još u utrobi, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja, te da pjevanje trudnice djeluje smirujuće na bebu. Za starije ljude je prikladna glazba koju izvode veliki orkestri (tipa onog Glenna Millera), jer ih navodi na povećanu budnost, zadovoljstvo, i prisjećanje na pozitivna iskustva iz prošlosti.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekov intelektualni život, dokazano je da slušanje glazbe - a pogotovo sviranje nekog instrumenta - pozitivno utječu na naše moždane funkcije. Slušanje i stvaranje glazbe snažno utječu na razvoj kreativnosti kod čovjeka.
Što se tiče utjecaja glazbe na čovjekovo duševno raspoloženje i emocionalni život, postoje neki pokazatelji da se muzičke oznake dura i mola mogu povezati s radošću odnosno tugom, da brži, odsječniji ritmovi više pobuđuju dostojanstvene i žestoke osjećaje, a tečniji, blaži ritmovi sretne, vesele osjećaje. Istraživanja su također pokazala da je bolje za pojedinca kad sluša što raznovrsniju glazbu.
Nikolina J/artinfo.ba
