Važnost prirodnih vitamina i minerala je dobro poznata. Optimalan i uravnotežen unos vitamina, minerala i ostalih nutrijenata osigurava zdravlje i vitalnost organizma. Kada je riječ o vitaminima, svi su od podjednake važnosti, a svaki od njih je zadužen za određenu funkciju u organizmu.
Jedan od najcjenjenijih i najproučavanijih je vitamin C.
Prva i najčešća asocijacija vezana uz ovaj vitamin je njegovo djelovanje na gripu i prehladu, no njegovi pozitivni učinci na organizam daleko su veći od toga.
Vitamin C prvi je otkrio i opisao mađarski biokemičar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi, koji je za ovo izuzetno otkriće 1937. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.
Ovaj višestruko koristan vitamin igra vrlo važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma.
Ljekovita svojstva vitamina C
Vitamin C je snažan imunostimulator i velik saveznik u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija.
Kao moćan antioksidans sposoban je neutralizirati štetne slobodne radikale i tako doprinijeti čišćenju organizma od toksina i teških metala.
Primjerice, od velike je pomoći u neutralizaciji nitrozamina, potencijalno opasne i kancerogene tvari prisutne u suhomesnatim proizvodima.
Uspješno pomaže u apsorpciji željeza iz hrane.
Potreban je za sintezu kolagena, prirodnog proteina koji je odgovoran za strukturu kože, mišića, kostiju, tetiva i ligamenata.
Važan je i u procesu zacjeljivanja rana, jer je stvaranje kolagena neophodno za regeneraciju oštećenih površina kože.
Doprinosi zdravlju zuba i desni, sprečava krvarenje desni i pojavu skorbuta.
Izuzetno povoljno djeluje na dobre bakterije u našim crijevima, a istovremeno pospješuje uništavanje štetnih bakterija i virusa.
Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekolikih vrsta raka, kao i srčanih oboljenja.
S obzirom na to da je prirodni antihistaminik, značajna je i njegova uloga u borbi protiv alergija i bolesti dišnih putova.
U suradnji s folnom kiselinom i vitaminom B12 potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, čija je zadaća prijenos kisika iz pluća u sve dijelove tijela.
Najvažnije funkcije vitamina C:
- jača imunološki sustav
- čuva zdravlje srca i krvnih žila
- pomaže u zacjeljivanju rana
- čisti organizam od toksina i teških metala
- pomaže u borbi protiv astme i alergija
- održava zdravlje zubi i kostiju
- ublažava stres
- suzbija infekcije urinarnog trakta
- pospješuje apsorpciju željeza
- čuva vid i oči
- pomaže u razgradnji kolesterola
- regulira rad hormona
Važnost prirodnog vitamina C
U današnje vrijeme tržište je preplavljeno umjetnim inačicama važnih vitamina i minerala.
Zabrinjava i manjak svijesti o razlici između prirodnih i sintetičkih vitaminskih pripravaka.
Vitamin C se često naziva i askorbinska kiselina, što dovodi do njihovog poistovjećivanja.
No, važno je naglasiti da je askorbinska kiselina samo dio prirodnog vitamina C, koji u svom sastavu ima i druge korisne sastojke; bioflavonoide, rutin, tirozinazu, koenzime.
Svi oni zajedno stvaraju vrijednost vitamina C i pridonose njegovim pozitivnim učincima na organizam.
Upravo spomenuti sastojci tvore razliku između prirodnog i sintetičkog vitamina C, koji nije ništa drugo nego kemijski sintetizirana askorbinska kiselina.
Osim toga što sintetička askorbinska kiselina nije istovjetna vitaminu C dobivenom iz prirodnih izvora, postoji još jedan upozoravajući podatak.
Najveći proizvođač askorbinske kiseline je Kina, a čak 90% iste se proizvodi iz GMO kukuruza.
Nije li to sasvim dovoljno za oprez i sumnju u zdravstvene dobrobiti sintetičkog vitamina C ?
Prirodni izvori vitamina C
Najizdašniji prirodni izvori vitamina C su voće i povrće.
Od voća bogatog ovim dragocjenim nutrijentom posebno se izdvajaju:
- limun, acerola i aronija
- acai, mandarina i naranča
- šipak, jagoda i višnja
- malina, marelica i borovnica
- brusnica, crni ribiz i kivi
- mango, ananas i papaja
- lubenica, dinja i šljiva
- grožđe, jabuka i grejp
Povrće bogato vitaminom C:
- zelena i crvena paprika
- brokula i cvjetača
- krumpir i kupus
- repa i rajčica
- kelj i špinat
- bijeli i crveni luk
- patlidžan i mrkva
- krastavac i salata
- ostalo zeleno lisnato povrće
Od prirodnih dodataka prehrani, preporučujemo vam proizvode koji sadrže prirodni vitamin C iz aronije, šipka camu camu, acerole ili acai.
Sačuvajte vrijednost nutrijenata
Da biste očuvali vrijednost svih nutrijenata, po mogućnosti jedite svježe i minimalno obrađene namirnice.
Termički obrađeno voće ili povrće, kao i ono koje predugo stoji u hladnjaku, gubi znatnu količinu vitamina.
Umjesto kuhanja u vreloj vodi obrađujte namirnice kuhanjem na pari ili pirjanjem.
Ako ipak kuhate voće i povrće, koristite manju količinu vode.
Budući da se C vitamin prilikom kuhanja otpušta u vodu, tekućinu u kojoj se kuhalo povrće nemojte bacati nego iskoristite za pripremu juha, umaka ili variva.
Imajte na umu da količina vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka u namirnicama varira ovisno o klimatskom području i o kvaliteti tla na kojem je biljka uzgojena pa prije kupovine provjerite njihovo porijeklo.
Preporučene dnevne doze
Znanstvenici imaju podijeljena mišljenja o preporučenim količinama vitamina C.
Prije nekoliko godina preporučeni dnevni unos vitamina C bio je oko 60 mg.
Danas se zagovara količina od 60 do 90 miligrama, s tendencijom povećanja u skorijoj budućnosti na 100 do 200 mg.
Pušačima se preporučuje još veći unos, kako bi neutralizirali negativne učinke nikotina.
Pojedini znanstvenici preporučuju znatno veće količine ovog vitamina.
Tako se njihove preporuke kreću od 400 mg/dan (Linus Pauling), 1000 mg/dan (Roc Ordman), do čak 6000-12000 mg/dan (Thomas E. Levy).
Linus Pauling, cijenjeni američki kemičari i biokemičar, dobitnik 50 počasnih doktorata i dvostruki nobelovac zalagao se za pojačan unos vitamina C radi prevencije i liječenja mnogih bolesti.
Osobno je unosio od 6000 do 18000 mg na dan, smatrajući da velike količine ovog vitamina pridonose zdravlju, energičnosti i vitalnosti.
(www.alternativa-za-vas.com)
