Osim provedbe Općih izbora u nedjelju za tri razine vlasti te Predsjedništvo BiH, izborni proces u Bosni i Hercegovini obuhvaća i posredan izbor izaslanika u federalni i državni Dom naroda.
Ovaj proces organizirat će se po formiranju županijskih skupština. Zbog značajnih ustavnih ovlasti domova naroda, iznimno je važno koga će građani izabrati u županijske skupštine jer će upravo one dati izaslanike u četiri kluba federalnog Doma naroda.
Temelj vlasti: Od županija do Federacije
Cijeli posredni dio izbornog procesa počinje upravo od županijskih skupština. Po njihovom formiranju, unutar njih oformit će se i klubovi naroda iz kojih će se dati prijedlozi izaslanika za klubove Bošnjaka, Hrvata, Srba i Klub Ostalih. Uvjet za to je da za svaki od ovih klubova ima izabranih zastupnika koji se na taj način izjašnjavaju u skupštini.
Svaka od 10 županija daje proporcionalan broj izaslanika u klubove u federalnom Domu naroda, sukladno popisu stanovništva iz 2013. godine, odnosno razmjerno broju pripadnika određenog naroda u županiji u odnosu na njegov ukupan broj na razini Federacije.
Politolog i novinar Branimir Galić objašnjava kako funkcionira sam izbor izaslanika na županijskoj razini:
„Da bi neki izaslanik bio izabran u federalni Dom naroda dovoljno je da je samo jedna ta osoba izabrana u klub određenog naroda u županijskoj skupštini, onda ona može čak sama za sebe glasovati i može tako biti izabrana. S druge strane, ako je recimo više Hrvata izabrano u skupštinu određene županije, onda imamo prijedloge koji se nađu na županijskoj skupštini i tajnim glasovanjem biraju se izaslanici u federalni Dom naroda."
Prostor za manipulacije i zaštita konstitutivnosti
Politički analitičar Damir Omerbegović upozorava na nedostatke ovakvog sustava, ističući problem nesrazmjerne zastupljenosti.
„Današnji sustav omogućuje da vrlo mali broj zastupnika u određenim županijama ima nesrazmjerno velik utjecaj na izbor izaslanika u Domu naroda. To posebno dolazi do izražaja kod klubova Srba i Ostalih, ali može biti relevantno i za hrvatski klub iz kojeg se dalje bira pet hrvatskih izaslanika u državni Dom naroda. Zbog toga rasprava o legitimnom predstavljanju ne završava izborom članova Predsjedništva, nego se jednako odnosi i na posredno izabrane domove naroda", ističe Omerbegović.
Činjenica da je dovoljno imati samo jednog zastupnika u skupštini koji se nacionalno izjašnjava na određeni način ostavlja prostora za brojne manipulacije prilikom formiranja cijelog Kluba Srba s 23 izaslanika i cijelog Kluba Ostalih s njih 11, a dijelom i Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda jer se krši princip legitimnog predstavljanja. Ipak, za Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod, upravo su domovi naroda jedna od najvažnijih brana njihove konstitutivnosti.
„Zbog toga je važno da se nastavi inzistirati na punoj implementaciji presude 'Ljubić' i da se iz toga generiraju promjene u Izbornom zakonu koje će pratiti ono što je zamišljeno u Daytonu. Državni Dom naroda je nadogradnja toga svega i točno se zrcali – kakav imamo sastav u federalnom Domu naroda, takav imamo sastav i u državnom", naglašava Galić.
Asimetričan sustav i presudna uloga građana
Po formiranju Narodne skupštine Republike Srpske i klubova u federalnom Domu naroda, formiraju se i klubovi u državnom Domu naroda na asimetričan način. Pritom, veću političku težinu imaju županijske skupštine u FBiH koje daju izaslanike u federalni Dom naroda, nego primjerice Vijeće naroda u Republici Srpskoj. Naime, oformljeni Klub Bošnjaka i Klub Hrvata u federalnom Domu naroda, koji broje po 23 izaslanika, biraju po pet izaslanika u svoje klubove u državnom Domu naroda, pri čemu se u taj dom mogu izabrati i ljudi koji uopće nisu bili na izbornim listama.
„Postoji izravan politički lanac od županijskih skupština preko federalnog Doma naroda sve do Parlamentarne skupštine BiH. U Republici Srpskoj to je sve drugačije; pet srpskih izaslanika u državnom Domu naroda bira Narodna skupština Republike Srpske, a ne Vijeće naroda. Zato županijske skupštine u Federaciji objektivno imaju znatno veću posrednu ulogu u formiranju vlasti na višim razinama nego Vijeće naroda Republike Srpske", pojašnjava Omerbegović.
Kada se sve uzme u obzir, građani bi, osim izbora za Predsjedništvo te federalni i državni Zastupnički dom, posebnu pozornost trebali obratiti koga biraju u županijske skupštine. Upravo će ti zastupnici imati presudnu ulogu u tome kakva će se vlast oformiti na razini županija, a posredno onda i na federalnoj i državnoj razini, delegirajući svoje izaslanike u domove naroda.
