U Dnevniku RTV Herceg-Bosne gostovao je Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom. Stier je analizirao trenutačni status Bosne i Hercegovine u procesu europskih integracija, osvrnuo se na nužnost izmjena Izbornog zakona kao i provedbu Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, te komentirao geopolitičke izazove s kojima se Europska unija suočava.

Pitanje koje se trebalo riješiti jučer

Upitan za komentar u kontekstu izborne godine i dugogodišnje potrebe za izmjenom Izbornog zakona, a posebice s osvrtom na nedavnu rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja uz poziv na reforme i na ravnopravnost konstitutivnih naroda kroz popratno izvješće  ukazuje i na višegodišnju praksu nametanja člana Predsjedništva Hrvatima, Stier je ocijenio kako je "to sigurno važna rezolucija".

Napomenuo je kako je pratio početak rada izvjestitelja na tom dokumentu još dok je bio član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Govoreći o nužnosti izmjena Izbornog zakona u kontekstu europskog puta, podsjetio je da je to dio 14 prioriteta koje je Europska komisija istaknula još 2019. godine kao uvjet za napredovanje prema članstvu.

"Dakle, to je pitanje koje se trebalo još jučer riješiti", upozorio je Stier, dodavši kako su svjesni da činjenica da je BiH u izbornoj godini ovom pitanju daje još veću relevantnost. Smatra da što prije se to riješi, to bi bilo bolje za Bosnu i Hercegovinu.

ESLJP kaže da konstitutivni narodi moraju biti ravnopravni

Stier je istaknuo važnost izmjene Izbornog zakona. Naglasio je kako se te izmjene moraju provesti sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava, ali i domaćih sudova, odnosno Ustavnog suda BiH, s jasnim ciljem "da ne bude diskriminacije niti građana, ali da ne bude niti diskriminacije konstitutivnih naroda, nego da bude ravnopravnost i jednih i drugih".

Stier smatra kako su zadnje presude iz Strasbourga (presuda Velikog vijeća u predmetu Kovačević, presuda u predmetu Begić koji nije uspio osporiti ustavno ustrojstvo BiH, kao i presuda u predmetu DF koji su neuspješno pokušali osporiti nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika, nap. a RTVHB) u svojim obrazloženjima čak ponudile neke paragrafe koji daju "jedan dobar okvir", primijetivši kako to "možda nije sigurno bila intencija onih koji su krenuli s takvim postupkom prema Strasbourgu". Međutim, zaključio je kako odgovor koji je stigao sa suda "baš potvrđuje kako se treba eliminirati svaki oblik diskriminacije prema građanima, ali isto tako da i konstitutivni narodi moraju biti jednakopravni".

Svaki izgubljeni dan je propuštena prilika

Na pitanje o zastoju na europskom putu i tome koga vidi kao glavnog kočničara u otvaranju pregovora s Europskom unijom, Stier je podsjetio na neusvojeni paket pravosudnih zakona.

Ocijenio je to kao "jedan od minimalnih uvjeta što je Europsko vijeće još u ožujku 2024. naznačilo kao potrebne uvjete koje BiH mora ispuniti", uz neizostavno "imenovanje i glavnog pregovarača". Ukazao je i na političku nedosljednost, primijetivši kako su neki zakoni prošli Vijeće ministara, da bi ih potom "iste stranke koje su u Vijeću ministara to podržali", zaustavile u parlamentu.

Unatoč izbornoj godini, Stier smatra kako treba jačati svijest da je "svaki dan koji se izgubi na tom europskom putu izgubljena prilika".

Bez obzira na kompleksnost izbornog procesa i kampanje, poručio je kako bi se trebala pronaći "politička hrabrost da se usvoje minimalni uvjeti i da se otvore ti pregovori", jer je perspektiva zemlje u EU. Pozivajući se na istraživanja javnog mnijenja, naglasio je da, bez obzira radi li se o Hrvatima, Bošnjacima, Srbima ili ostalima, "velika većina njih vidi budućnost BiH u Europskoj uniji", zbog čega proces treba što prije realizirati.

Sigurnost i strateški interes

Govoreći o prilikama u svijetu i onome što je trenutačno u fokusu Europskog parlamenta, s posebnim osvrtom na rat u Europi, Stier je potvrdio kako je sigurnost sigurno u središtu pozornosti.

Istaknuo je kako Europa "mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost", pojasnivši kako to ne znači nestanak NATO-a, ali da se ne može isključivo očekivati da će "Amerikanci brinuti o sigurnosti".

Uz sigurnost, naglasio je nužnost ulaganja u konkurentnost, upozorivši kako Europa gubi utrku s Kinom i SAD-om. Stier je naveo podatak da je u zadnjem sazivu Europskog parlamenta doneseno deset puta više zakona nego u istom razdoblju u Američkom kongresu, što je stvorilo "preveliki administrativni regulatorni teret za europska poduzeća".

"Zato sada moramo smanjiti to, simplificirati to zakonodavstvo kako bi naše gospodarstvo bilo konkurentno", poručio je. Ipak, dodao je kako je i pitanje proširenja važno, pogotovo za Hrvatsku kojoj je strateški interes da ne ostane predugo čuvarica vanjske granice EU.

"Nama je u strateškom interesu da i BiH se pridruži Hrvatskoj i svim ostalim članicama u tom europskom mirovnom projektu", kazao je, dodavši kako to vrijedi i za ostale zemlje jugoistoka Europe.

Iskoristiti pruženu šansu na europskom putu

Odgovarajući na upit je li zbog navedenih okolnosti proširenje palo u drugi plan, Stier je priznao da je ta tema bila u drugom planu sve do ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine.

Objasnio je kako je jedan od odgovora EU bio dodjela kandidatskog statusa Ukrajini kao žrtvi agresije, što je potaknulo zemlje poput Hrvatske da reagiraju i upozore kako se "ne smije zaboraviti npr. Bosna i Hercegovina".

"Bosna i Hercegovina također mora dobiti status kandidata i tako je i BiH taj status dobila. Dobila je i odluku da može otvoriti pregovore", podsjetio je Stier, zaključivši kako se time otvorila šansa, ali da "tu priliku treba sada iskoristiti".

Rad s mladima

Na kraju razgovora, upitan o povodu svog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, Stier je kazao kako je, kao i dugi niz godina, došao predavati na Političkoj akademiji HDZ-a BiH. Pojasnio je kako se program ove godine provodi u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer, izrazivši zadovoljstvo što se ta "dugogodišnja tradicija" nastavlja uz novog partnera.

Istaknuo je važnost suradnje sestrinskih stranaka, posebice u kontekstu rada s mladima, kako bi im se približio rad Europskog parlamenta i "neke druge osnove današnje europske politike".

"I to je već jedan način postupne integracije Bosne i Hercegovine u Europski mirovni projekt", zaključio je Stier.