Novi rad mađarskog think tanka „Migracije i etika: Aksiomi kršćanske migracijske politike“ potiče susret mišljenja.
Kriza migracija za obitelji i narode bila je tema simpozija održanoga 4. veljače u Mađarskom veleposlanstvu u Washingtonu, D.C., koji je okupio američke i mađarske lidere koji dijele zabrinutost zbog fenomena masovnih migracija i njihova utjecaja na opće dobro njihovih naroda, prenosi EWTN News.
Događaj se poklopio s objavom novog rada pod naslovom Migracije i etika: Aksiomi kršćanske migracijske politike kršćanskog think tanka Axioma Center iz Budimpešte.
Rad, koji je podržao Chad Pecknold, izvanredni profesor sustavne teologije na Američkom katoličkom sveučilištu, primjećuje kako je „kršćanska perspektiva o imigraciji povijesno naglašavala suosjećanje i solidarnost s izbjeglicama, uz gostoljubiv stav prema strancima“. Međutim, napominje se da kršćanska perspektiva o imigraciji „također poziva na razboritu ravnotežu između tih vrijednosti i legitimne odgovornosti vladara da zaštite svoj narod“. U tom kontekstu objašnjava se da su „nacionalna sigurnost, kulturne i moralne tradicije, vladavina prava, javni red i društvena kohezija bitne sastavnice onoga što čini opće dobro“. Suočeni s ilegalnom imigracijom, autori tvrde kako „masovne deportacije mogu biti legitiman odgovor na masovne migracije“.
Koncepti „zdjele salate“ i „lonca za taljenje“
Na događaju je viši savjetnik u Uredu za demokraciju, ljudska prava i rad američkog State Departmenta Samuel Samson rekao kako ne smatra velike migracije „moralnom nužnošću“, nego upravo suprotno.
„One su zapravo u osnovi neuredne i utječu na dobrobit i opće dobro društva“, ustvrdio je Samson te dodao kako je Trumpova administracija nastojala „promijeniti opću priču“ o migracijama da bi istaknula ovu svijest.
U Sjedinjenim Državama više od 14% stanovništva rođeno je izvan zemlje. U Europskoj uniji (EU) gotovo 10 % stanovništva rođeno je u zemlji koja nije članica EU-a.
Sa svoje strane, potpredsjednik Heritage Foundationa za ekonomsku i domaću politiku Roger Severino istaknuo je kako Sjedinjene Države u biti nisu „nacija imigranata“, nego „zemlja pionira koji su prihvatili imigrante koji su povjerovali u etos Sjedinjenih Država“. Govoreći o pitanju asimilacije imigranata, Severino, koji je katolik i sin kolumbijskih imigranata, požalio se što koncept imigracije „zdjele salate“ [salad bowl] (za razliku od „lonca za taljenje“ [melting pot]) potiče „odvojene neovisne kulture koje u praksi čak ni ne razgovaraju jedna s drugom“. Također je kritizirao velikodušnost i zloporabe moderne socijalne države jer ne služe interesima ni nacije ni imigranata.
U svojim primjedbama, prof. Pecknold se osvrnuo na koroziju razumijevanja obitelji i razumijevanja nacije. „Nacija dolazi iz zajednice obitelji koje donose život“, rekao je te pojasnio kako bogatstvo nacija nije samo BDP, nego – kršćanskim rječnikom – „providonosni dar“ od Boga. Naglasio je da je erozija granica, baštine, jezika, običaja i religije „pokušaj dekonstruiranja samog vjerovanja u Boga kao providonosnog darovatelja“ obitelji i nacija. Uz to, ustvrdio je da masovne migracije imaju negativan utjecaj na obitelj, kako za imigrante tako i za domicilno stanovništvo. Za migrante je rekao kako „gotovo neizbježno razbijaju obitelj“, pri čemu neki napuštaju svoju domovinu, a drugi ostaju ili ponekad pokušavaju ilegalno ući. Rekao je da to također šteti američkoj obitelji popunjavajući kvotu radne snage jeftinom radnom snagom, te istaknuo: „Zapravo oduzimate poslove... mladim Amerikancima koji zaslužuju te poslove.“ Odatle je potaknuo kršćane da uzmu u obzir dugu tradiciju vjere o temi imigracije, navodeći Sv. Tomu Akvinskog kao glavni primjer. U Summa Theologiae, Akvinski govori o potrebi za asimilacijom i o toj opasnosti koja bi inače mogla nastati ako se nekomu tko „još nema čvrsto na srcu opće dobro“ dadne punopravno državljanstvo. „Kršćani moraju prihvatiti neka od ovih načela i razmišljati izvan granica liberalizma“, rekao je.
Pristup Američke BK-a
Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država (USCCB) nedavno je izrazila zabrinutost zbog imigracije koja se znatno razlikuje od one predstavljene na simpoziju Mađarskog veleposlanstva, posebno kada je riječ o programu masovne deportacije koju čini Trumpova administracija.
U studenom 2025. biskupi su glasali s 216 – 5 za izdavanje posebne poruke kojom se odbacuje „neselektivna masovna deportacija ljudi“. Napomenuli su kako Sveto pismo nalaže kršćanima da se brinu za ranjive ljude, uključujući „strance“, te su rekli kako katoličko učenje upućuje narode „da priznaju temeljno dostojanstvo svih osoba, uključujući imigrante“.
Katekizam Katoličke Crkve upućuje bogatije narode kako su dužni, „u okviru svojih mogućnosti, prihvaćati strance koji traže sigurnost i nužna sredstva za život što ih ne mogu naći u rodnoj zemlji. Javne vlasti neka paze da se poštuje naravno pravo koje gosta stavlja pod zaštitu onih koji ga primaju“ (br. 2241). Također upućuje imigrante da sa zahvalnošću moraju „poštivati materijalnu i duhovnu baštinu zemlje koja ga je ugostila, obdržavati njezine zakone, pridonositi njezinim potrebama“.
Prema Katekizmu, političke vlasti mogu regulirati imigraciju „radi općeg dobra za koje su odgovorne“.
KT
