Recentne odluke Europskog suda za ljudska prava, uključujući odbacivanje dijela žalbi u predmetima "Kovačević" i "Begić", te jasni stavovi Vijeća Europe, označili su konačan kraj višegodišnjih pokušaja da se pravnim putem razmontira ustavna arhitektura Bosne i Hercegovine. Ovi su događaji, kako je istaknuto u emisiji "Fokus" RTV Herceg-Bosne, potvrdili da konstitutivnost naroda ostaje neupitan temelj države, dok su unitarističke težnje sarajevske politike doživjele pravni i politički debakl.
O aktualnoj političkoj situaciji, pravnim bitkama pred europskim sudovima i perspektivama za izbornu 2026. godinu, s urednikom i voditeljem Juricom Gudeljem razgovarali su federalni ministar pravde Vedran Škobić i analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Milan Sitarski.
Krah pravne agresije na Ustav
Ministar Škobić je u svojoj analizi istaknuo kako se odbacivanje apelacija pred Europskim sudom za ljudska prava ne treba promatrati kao izoliran incident, već kao potvrdu kontinuiteta koji je započeo još presudom u slučaju "Kovačević". Prema njegovim riječima, Sud u Strasbourgu je jasno povukao kočnicu na pokušaje određenih politika iz Sarajeva da, koristeći se europskim pravosudnim institucijama, sruše Ustav BiH. Škobić je pojasnio kako je dugogodišnji narativ o "građanskoj BiH", koji se agresivno nametao, zapravo imao za cilj ukidanje mehanizama zaštite konstitutivnih naroda.
Nadalje, ministar je naglasio kako su presude poput one u slučaju "Sejdić-Finci" godinama pogrešno interpretirane. On je pojasnio da se te presude odnose isključivo na pasivno biračko pravo – mogućnost da se svatko kandidira – a ne na redefiniranje Doma naroda ili brisanje konstitutivnosti. Škobić je istaknuo kako je i tijekom nedavnih razgovora u Strasbourgu potvrđeno da Dom naroda i koncept konstitutivnosti nisu u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, te da europska pravna praksa poznaje i prihvaća specifičnosti složenih država poput BiH. Time je, smatra Škobić, srušen mit da je daytonsko uređenje anomalija koju Europa pod svaku cijenu želi ukinuti.
Nadovezujući se na pravni aspekt, Milan Sitarski je ocijenio kako je priča o građanskoj državi zapravo bila "mega manipulacija" i svojevrstan udruženi pothvat na pravnoj razini koji je trajao desetljećima. Prema njegovom mišljenju, bošnjačke političke i pravne elite uspjele su stvoriti sinergiju s dijelom međunarodne zajednice, koristeći činjenicu da je BiH ispala iz primarnog fokusa svjetske javnosti. Međutim, Sitarski smatra da je to vrijeme prošlo. Upozorio je da su se međunarodne okolnosti promijenile te da se BiH sada bave ozbiljniji analitičari koji razumiju njezinu bit, zbog čega je sve teže "prodati rog za svijeću". Sitarski je zaključio da je bošnjačka politika zloupotrebljavala diskriminaciju manjina ne da bi je otklonila, već da bi je koristila kao alat za rušenje Ustava.
Majorizacija kao uzrok nestabilnosti
Tijekom emisije posebno je problematizirano pitanje legitimiteta i majorizacije Hrvata. Škobić je bio jasan u stavu da je nametanje političkih predstavnika jednom narodu glasovima drugog naroda, što je najočitije u fenomenu "Komšić", čin koji duboko podriva demokraciju. Ustav BiH slikovito je usporedio sa suvlasništvom nad kućom, gdje niti jedan od tri vlasnika ne može samostalno prodati ili srušiti kuću bez suglasnosti ostalih. Upravo ta suglasnost, pojasnio je, jest bit konstitutivnosti koju unitaristi pokušavaju zaobići pričom o blokadama.
Sugovornici su se osvrnuli i na ulogu Doma naroda, pri čemu je Škobić upozorio na apsurdnost Kluba ostalih u Federalnom parlamentu. Taj klub, umjesto da bude mjesto autentičnog predstavljanja nacionalnih manjina poput Roma ili Židova, pretvoren je u "drugi bošnjački klub" popunjen ljudima koji se ne žele nacionalno izjasniti, ali služe za političke manipulacije. Schmidtove izmjene izborne noći 2022. godine, smatra ministar, izazvale su bijes u Sarajevu upravo zato što su im izbile iz ruku alat za potpunu kontrolu Doma naroda.
Analizirajući širi geopolitički kontekst, Sitarski je istaknuo kako je Daytonski sporazum paradoksalno postao čvršćim u današnjem multipolarnom svijetu nego što je bio u vrijeme američke dominacije. Pojasnio je da više ne postoji jedinstvena sila koja može nametnuti "Dayton 2" ili radikalno preuređenje zemlje. U tom kontekstu, maksimalistički ciljevi – bilo da je riječ o unitarizmu ili separatizmu – postaju opasni i neodrživi. Sitarski je upozorio bošnjačke elite da bi trebale odustati od snova o dominaciji, baš kao što su to kroz povijest morale učiniti i mnogo veće nacije, jer takva politika vodi samo u iscrpljivanje resursa i vremena bez ikakvog rezultata.
Skepticizam prema izborima 2026.
Govoreći o budućnosti i nadolazećim izborima 2026. godine, gosti nisu iskazali pretjerani optimizam glede postizanja domaćeg dogovora o Izbornom zakonu. Sitarski je naglasio kako se u BiH "koeficijent kooperativnosti" drastično smanjuje kako se približavaju izbori, te da se svaki ustupak tumači kao izdaja. Iako je međunarodna zajednica, posebice Vijeće Europe, počela jasno detektirati nametanje hrvatskog člana Predsjedništva kao glavni uzrok krize i nepovjerenja, Sitarski smatra da je malo vjerojatno da će to rezultirati konkretnim reformama u izbornoj godini.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:
artinfo.ba
