U Hrvatskoj je potražnja za smještajem starijih osoba znatno veća od dostupnih kapaciteta, dok se domovi suočavaju s kroničnim nedostatkom njegovatelja i medicinskog osoblja, piše Hina.
Prema podacima hrvatskoga Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, djeluje 662 pružatelja usluga s oko 32.600 mjesta, od čega su većina privatni domovi. Na smještaj u javnim domovima čeka između 17 i 20 tisuća osoba, a na mjesto se čeka i do 10 godina.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP-u) procjenjuju da će potreba za uslugama dugotrajne skrbi porasti 20 do 30 posto do 2030. godine te upozoravaju da bez strane radne snage mnogi domovi više ne bi mogli funkcionirati. Trenutno u hrvatskim domovima radi između 800 i 1200 stranih radnika, najviše iz Filipina, Nepala, Indije, Indonezije te s područja Zapadnog Balkana, posebno iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Iz Ministarstva najavljuju izgradnju 18 centara za starije i razvoj izvaninstitucijskih usluga, kao i plan razvoja radne snage u sektoru. Pokrenut je i program obrazovanja njegovatelja putem vaučera, koji je do sada završilo oko 500 polaznika.
HUP upozorava da su plaće u sustavu dugotrajne skrbi niske, što dodatno otežava zadržavanje domaćih radnika, dok su privatni domovi zbog troškova prisiljeni dizati cijene.
U Zagrebu je na listi čekanja za gradske domove oko 2500 osoba. Grad zapošljava i strane radnike, a u planu je izgradnja četiri nova doma za starije.
artinfo.ba
