Magdalena Cvjetković, jedna od najmlađih dužnosnica u BiH, predsjednica Općinskog vijeća Fojnica, za Večernji list je govorila o situaciji nakon poplava u toj lokalnoj zajednici, aktivnostima i planovima

U prosincu prošle godine predsjedanje Općinskim vijećem u Fojnici preuzela je Magdalena Cvjetković, jedna od najmlađih vijećnica u BiH. Nakon što je stekla diplomu na Ekonomskom fakultetu u Mostaru, Magdalena se vratila u rodni kraj i kroz HDZ BiH nastavila graditi političku karijeru. Također, Magdalena je aktivna i u Hrvatskom kulturnom društvu “Napredak” u Fojnici te se angažmanom u društvenoj zajednici uistinu pokazuje kao kvalitetna osoba kojoj ljudi s pravom daju povjerenje. Isto tako, Fojnica je u listopadu prošle godine stradala u poplavama, a upravo nam je protekla godina dana bila tema razgovora.

Godina je dana prošla od poplava. Fojnica je imala i ljudske žrtve. Kako se osjećate kad ponovno prolazite ovim područjem i susrećete ljude koji su tada izgubili sve?

- Iskreno, svaki dan kad prolazim, vrati mi se slika tih dana - straha, neizvjesnosti i tuge. Sve slike onoga što smo prolazili. I najprije želim još jednom izraziti najdublju sućut obiteljima koje su izgubile svoje najmilije. To je nešto što se ne zaboravlja i što nas je sve u zajednici duboko obilježilo. To je, nažalost, jedino nenadoknadivo, sve drugo manje je važno naspram ljudskog života. Isto tako, suosjećam sa svim našim građanima koji su izgubili svoje domove, imanja, sve što su godinama stvarali. I sama sam tada bila izravno pogođena poplavom i zbog toga se u potpunosti mogu poistovjetiti sa stanovništvom koje je tada izgubilo sve. Znam koliko je bilo teško gledati kako nestaje ono što se stvaralo godinama. Nadam se da se s vremenom vraćamo u normalno funkcioniranje života.

Kad se iskazuju bijes i ljutnja, lokalni lideri često su prva meta, pa tako i u Fojnici čujemo da je malo napravljeno nakon prošlogodišnjih poplava. Kako to komentirate?

- Razumijem ljutnju i razočaranje ljudi, ali moramo pogledati realne brojke. Ukupna šteta na području naše općine iznosila je oko 60 milijuna maraka, a godišnji proračun općine je oko 10 milijuna. Dakle, to je šest puta više od naših ukupnih godišnjih sredstava. Svaka marka koja je stigla usmjerena je namjenski - dio za stanovništvo, dio za infrastrukturu, dio za fizičke osobe. Za stanovništvo je do sada uime Općine išlo nešto više od 1,000.000 KM, ali isto su tako pristigle i pomoći iz drugih izvora - od Županije, Federacije, humanitarnih organizacija, udruga, vjerskih zajednica, fizičkih osoba... Pomoć raznih organizacija kroz izravne novčane pomoći stanovništvu i kroz pomoć u izravnoj obnovi objekata nešto je veća od 2,000.000 KM.

Nažalost, u javnosti se najčešće komentira ono što je Općina raspodijelila, a zanemari se šira slika - ukupna pomoć koja je došla do ljudi kroz različite kanale. A jako je važno da se i to spomene, ti iznosi nisu nikako zanemarivi, to su višemilijunski iznosi.

Spominje se i onaj izraz “šminkanje asfalta” umjesto pomoći ljudima. Je li to zaista tako?

- To je česta, ali netočna percepcija. Radovi na cestama, mostovima i infrastrukturi nisu ukrašavanje, to su nužni radovi. Ljudi moraju doći do svojih kuća, djeca do škole, ni jedno područje ne smije biti nedostupno. Bez obnovljene infrastrukture nema ni normalnog života. Dakle, obnova cesta također je dio pomoći, samo neizravne, ali iznimno važne. Uskoro pristiže dosta novih sredstava koja su namijenjena za lokalnu infrastrukturu (ceste, mostovi, klizišta, zaštitne podzide uz riječno korito). Čim sredstva postanu operativna, radovi počinju. Naš cilj nije samo popraviti ono što je bilo nego i napraviti bolje te otpornije nego prije.

Zadovoljni ste onda onim što je Općina uradila?

- Znamo da ljudi žele brze rezultate, ali ponekad mediji ne prikažu cjelokupnu sliku. Često se plasiraju samo negativne vijesti, a rijetko se spomene ono što jest urađeno ili tko je sve pomogao. Imam osjećaj da je ponekad cilj prikazati što lošiju sliku vlasti i stanja na terenu. Fojnica, kao i svaka sredina, ima svoje “dežurne kritičare” koji, naravno, imaju pravo na svoje mišljenje, ali, nažalost, njihovi glasovi ponekad nadglasaju realnost i istinu. Zanimljivo je da su u medijima gotovo uvijek isti ljudi s istim izjavama, dok oni koji realno vide stanje rijetko dođu do riječi. Nema smisla odgovarati na optužbe riječima, pokazat će se to djelima.

Kakvo je trenutačno stanje u Fojnici s obnovom i kakvi su planovi za dalje?

- Ukupno su stradala 203 stambena objekta, od kojih je 175 već obnovljeno, 16 se trenutačno obnavlja, 1 kuća se gradi, a 6 ih je u fazi pripreme za izgradnju. Nadamo se da će i preostali objekti uskoro biti završeni kako bi svaka obitelj imala svoj dom. Odlukom Vlade Federacije BiH “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima - Financijska pomoć za gradove i općine za sanaciju šteta prouzročenih poplavama” u Fojnicu nam stiže 10,690.000 KM, što je jako značajan iznos. Od toga će 2,940.000 KM ići prema gospodarskim subjektima i time će se, uz dosadašnju raspodjelu prema istima, nadomjestiti više od 2/3 procjene štete gospodarskih subjekata. Iznos od 1,000.000 KM odmah se prebacuje na upravitelje regionalne ceste, za dionicu prema Dusini, dok će se od preostalog iznosa dio rasporediti prema stanovništvu i za nastavak započetih infrastrukturnih radova (lokalne ceste, mostovi, potporni i zaštitni zidovi, sanacija klizišta…). S obzirom na to da smo mala zajednica, bez pomoći viših razina, domaćih i stranih donatora, ne bismo toga ovoliko odradili, nadam se da će i dalje imati empatije prema nama, da se sve sanira u cijelosti.

Spominje se i suradnja s europskim organizacijama. Što to konkretno znači?

- Riječ je o EU projektu podrške oporavku od poplava u Bosni i Hercegovini, koji financira Europska unija, a provode organizacije UNDP i IOM. Već nekoliko mjeseci s njima intenzivno surađujemo. Aktivnosti koje su do sada s njima započete su sanacija 16 obiteljskih kuća koje su stradale u poplavi, izgradnja 3 obiteljske kuće koje su proglašene neuvjetnim za život, izgradnja pješačkoga mosta kod socijalnih naselja Ustanove Bakovići, sanacija cestovne veze u naselju Drin, uključujući i sanaciju mosta, sanacija cestovne veze u naselju Bakovići, uključujući sanaciju mosta, rekonstrukciju cestovne veze Bilići - Podgora, rekonstrukcija krova i fasade na OŠ “Ivan Goran Kovačić” Gojevići - Fojnica, razni radovi u Ustanovi Bakovići (izgradnja ograde oko Ustanove, nabava i ugradnja toplinskih bojlera, asfaltiranje unutar kruga Ustanove), razni radovi u Ustanovi Drin (drenaža i odvodnja oborinskih voda s objekta u krugu Ustanove i rekonstrukcija ceste pored Ustanove). Kroz projekte poljoprivredne podrške izravnu pomoć dobit će 19 kućanstava (plastenici, motokultivatori, kosilice, razna kemijska sredstva za poljoprivredu te edukaciju kroz predavanja o aktivnostima na tlu koje je poplavljeno). Također, s njima radimo nekoliko područja pročišćavanja riječnog korita. To su ozbiljni i sveukupno višemilijunski projekti koji uključuju i prevenciju budućih poplava, a ne samo sanaciju. Međutim, cjelokupna administrativna procedura traje dugo - to su procesi koji prolaze kroz razne evaluacijske faze te smo svi primorani ići korak po korak.

Za kraj, što biste poručili stanovnicima?

- Nadam se da će ljudi pokušati razumjeti stvarno stanje. Prošli smo kroz ogromnu traumu, mnogo je vremena prošlo, a puno posla još je pred nama. Znam da je teško tražiti strpljenje, ali želim da znaju da smo svi zajedno u ovome. Svakodnevno radimo, tražimo sredstva, surađujemo sa svim razinama vlasti i partnerima jer nam je cilj ne samo da se život ovdje vrati nego i da bude bolji nego prije. Kad se usporedi višemilijunska šteta koja nas je zadesila i današnja slika naše zajednice, može se reći da nije sve tako loše - naprotiv, mnogo toga je obnovljeno, uređeno i bolje nego što je bilo. Za jednu ovako malu zajednicu odgovorili smo više nego odlično na sve što nas je zadesilo. Ne smijemo si dopustiti podjele ni optužbe. Potrebno nam je jedinstvo, ono isto koje smo imali prvih dana poplave. Ako to zadržimo, uvjerena sam da ćemo uspjeti učiniti da naša zajednica bude još ljepša i jača nego što je bila prije.

vecernji.ba