Izvoz iz Federacije BiH raste u ovoj godini, što znači da domaća proizvodnja pokazuje otpornost na negativne utjecaje političke i institucionalne krize koja potresa zemlju od početka ove godine, piše Večernji list BiH. Federacija je u srpnju ostvarila izvoz u vrijednosti nešto manjoj od 942 milijuna KM, što je za 6,7 posto više u odnosu na lipanj ove ili 1,2 posto više u odnosu na srpanj prošle godine.
Trgovinski partneri
Istodobno, službena statistika pokazuje kako je u srpnju ove godine ostvaren uvoz u vrijednosti od 1,87 milijardi KM, što je za 9 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Porast uvoza je očit i kada se uspoređuje ovaj srpanj s prošlogodišnjim. Veći je za 4,2 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 2,06 posto, dok je uvoz u prosjeku rastao za 1,50 posto. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom je 50,2 posto, što je za 1,1 posto manje u odnosu na lipanj 2025., kada je pokrivenost bila 51,3 posto. To nije ohrabrujući podatak. Baš kao ni činjenica da je trgovinski deficit u novčanoj vrijednosti u srpnju iznosio više od 934 milijuna KM. Kada je o vanjskotrgovinskim partnerima riječ, u srpnju se iz Federacije BiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.
Kada je riječ o drugom entitetu, Republici Srpskoj, u prvoj polovini ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2,61 milijardu KM, što je za 6,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvaren je uvoz u vrijednosti od 3,67 milijardi maraka, što je više za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Treba, naravno, uzeti u obzir razlike u metodologiji obrade podataka Republičkog zavoda za statistiku RS-a, po kojima je za lipanj ove godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila 71,1 posto. Iz tih bi se postotaka moglo zaključiti da je RS u boljoj poziciji. Međutim, stvarna vrijednost izvoza iz RS-a u odnosu na FBiH mnogo je manja pa se i bolja pokrivenost uvoza izvozom RS-a u postocima treba promatrati u tom svjetlu. Uostalom, Federacija je u jednom mjesecu ostvarila vrijednost izvoza koji je veći od dvomjesečnog izvoza RS-a.
Susjedi najvjerniji
Ukupno gledano, izvoz iz Bosne i Hercegovine ove bi godine, ako se nastavi trend iz prve polovine 2025., trebao bilježiti određeni rast. To bi bio zaokret u odnosu na 2024. godinu, koju je BiH završila s padom izvoza za 3,64% u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost izvoza bila je 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64% u odnosu na 2023. godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35% u odnosu na prethodnu godinu. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini. Pad izvoza na kraju 2024. je, objasnili su tada iz Vanjskotrgovinske komore BiH, bio neizbježan zbog velike ovisnosti BiH o europskom tržištu i refleksija na gospodarske aktivnosti ključnih trgovinskih partnera. Vodeća izvozna tržišta BiH, a prije svih Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su u 2024. godini bila pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetskog gospodarstva i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna događanja. Njemačko gospodarstvo, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već godinama. To je, prema informacijama koje dolaze iz Njemačke, nastavljeno i u ovoj godini. Visoke cijene energenata, velika porezna opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini s Kinom, doveli su do pada izvoznih aktivnosti EU-a, a posljedično i Bosne i Hercegovine. Sve to prisutno je i danas pa postoji realan strah da ni rast izvoza koji se sad nazire neće biti tako izražen kako se čini pri sadašnjoj usporedbi brojki s onima iz 2024. godine. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska. Ukupni obujam razmjene s Hrvatskom iznosio je prošle godine 8,3 milijarde KM. Podaci iz ove godine pokazuju da Federacija, ali i Republika Srpska, najviše svojih roba izvoze upravo u Hrvatsku.
artinfo.ba
