U Travniku je danas održana 96. redovita sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna, a s dnevnog reda vrijedi izdvojiti usvajanje Nacrta zaključka o dopuni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u kantonu, te usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o korištenju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada, te upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade..
Kada je u pitanju zakon o pripadnosti javnih prihoda, ministrica financija Mirjana Plavčić istaknula je najvažnije značajke.
"Zakon o pripadnosti javnih prihoda donesen je 2010. godine i Ministarstvo je predložilo njegovu izmjenu u dijelu članka 5 kojim se dopunjuje, a suština je u tome da je prihod od poreza na dobit, odnosno porez na dobit koji plaćaju gospodarska društva 100% prihod Kantona. Na godišnjoj razini taj prihod za 2025. godinu planiran je između 37 i 38 milijuna KM i odlučili smo da je dobro da se dio ovog prihoda vrati općinama u kojima se taj prihod ostvaruje. Ministarstvo financija je predložilo da 7% tog prihoda pripadne općinama, a 93% ostaje prihod Kantona. Na taj način doprinosimo učinkovitijim proračunima, a općine mogu realnije planirati svoje prihode, mogu računati na njih i mogu ih usmjeravati sukladno svojoj politici. Na taj način Kanton ustupa i odriče se svojih oko 2.5 milijuna KM prihoda godišnje i ustupa ih općinama."
Premijer Kantona Tahir Lendo također se osvrnuo na prijenos proračunskih sredstava od poreza na dobit s Kantona na općine.
"Procijenili smo da općine kao lokalne zajednice raznim presudama ustavnih sudova gube izvorni prihod, procjene su da su neustavni natpisi i reklame, a onda iz profita treba vidjeti gdje treba vratiti dio novca za ulaganje i infrastrukturu, to su općine. Prihod našeg Kantona za ovu godinu se kreće negdje oko 36 milijuna KM, a procijenili smo da treba krenuti s izdatkom i pomoći prema općinama da stabiliziraju prihode jer smo krenuli s procjenama od 7%, a mislimo da 2.5 milijuna neće utjecati na ravnotežu proračuna kada je u pitanju Kanton. Od iduće godine i općine će imati taj izbor prihoda."
Ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Amir Šečibović u izjavi za medije naglasio je kako su izmjene i dopune Zakona o održavanju i upravljanju zajedničkih dijelova zgrada potrebne, ali je potreban i angažman općinskih službi kako bi zakon zaista zaživio i u konačnici bio funkcionalan.
"Danas su usvojene izmjena ovog zakona, a ono što smo imali i u općinama da nije možda dovoljno jasno i precizno, radi se o inspekcijskom nadzoru gdje su lokalne općinske inspekcije izbjegavale raditi posao proglašavajući se nenadležnim jer definitivno nisu imenom i prezimenom upisane da su one nadležne. Podrazumijevalo se da su to općinske inspekcije za komunalne djelatnosti, no što je tu je. Danas smo to precizirali i tu više neće biti polemike. Kada je u pitanju sam Zakon, on je kvalitetan i koliko će biti funkcionalan ovisi od naših općina i svih aktera u ovom procesu, pa i građana samih. Oni koji su zainteresirani i žele raditi u uređenoj zajednici imaju odličan zakon, općine koje su spremne to iznijeti do kraja imat će uređene oblasti. Mi ćemo nastojati istrajati da ovaj zakon bude funkcionalan jer bez uređene zajednice ne možemo pričati o kvalitetnom životu. U svim općinama zakon još nije zaživio. Neki načelnici i službe su ovome pristupili jako dobro i za to imamo današnje izmjene jer su u funkciji primijetili da imaju određene zastoje. Neki se još možda nisu dovoljno ni pomjerili, a mi ćemo u sljedećih 15-ak dana imati novi sastanak s predstavnicima općinskih služni i inzistitirat ćemo da ovo uđe u proceduru što brže. Imamo općina koje se još nisu ni očitovale o dijelovima zakona koji se odnose na njihovo izjašnjavanja i općinska vijeća kako bi krenuli u sami proces funkcioniranja. U sljedećem razdoblju uradit ćemo sve da ovaj zakon zaživi, jednako tako sigurno će biti novih malih zahvata i izmjena kako bi zakon bio funkcionalan, kako kažu ništa nije u kamen uklesano, a kakve budu poruke s terena mi ćemo se tome prilagoditi da bi zakon bio što funkcionalniji.", zaključio je Šečibović.
artinfo.ba
