Načelnik Kreševa Boris Marić u intervjuu Večernjem listu
Mjesto u kojem prošlost susreće budućnost
15. kolovoza na blagdan Velike Gospe, u Kreševu je dvostruko slavlje. Katolici slave zaštitnicu župe, a svi Kreševljaci Dan općine. Po mnogo toga jedinstveno u BiH, Kreševo možda najbolje opisuje novi slogan njihove turističke zajednice, kao mjesto u kojem prošlost susreće budućnost. I zaista Kreševljaci ostaju svoji, svjesni bogatstva tradicije koju baštine, istodobno okrenuti budućnosti i razvoju. I dok se s jedne strane čini da je vrijeme u Kreševu stalo, s druge strane vrijeme izdavanja dozvola za nove investicije u Kreševu mjeri se satima što je jedan od razloga da je Kreševo, uz Vitez među pokretačima gospodarstva u SBŽ. Potvrdio nam je to i prvi čovjek lokalne vlasti mladi Boris Marić (HDZ BiH), angažiran i na pomoći svojim vršnjacima koji se žele vratiti iz zapadnoeuropskih zemalja i život nastaviti u Kreševu. Dužnost načelnika preuzeo je prije nepunih godinu dana, neposredno nakon razornih poplava koje su pogodile i ovu srednjobosansku općinu. Ipak, u proteklih 10 mjeseci čini se da je „pohvatao konce“ te Kreševo vodi ka zacrtanim ciljevima, povećanju zaposlenosti i novih investicija, izgradnji infrastrukture, poboljšanju kvalitete življenja svih generacija Kreševljaka, uz nastavak sanacije šteta koje je Kreševo pretrpjelo u listopadu prošle godine. S Marićem smo povodom Dana općine razgovarali o realiziranim i planiranim projektima u mjestu u kojem se susreću prošlost i budućnost te nastavljaju zajedno graditi mjesto poželjno i ugodno za život.
VL: Dužnost načelnika preuzeli ste u studenom prošle godine, nakon lokalnih izbora. Ono što vas je dočekalo na samom početku mandata su milijunske štete od poplava koje su počekom listopada pogodile i Kreševo. U kojoj je fazi sanacija štete koja je višemilijunska i što je u ovom trenutku najvažnije poručiti onima koji su pretrpjeli štetu, a sasvim opravdano gube strpljenje da će dobiti pomoć koja im je potrebna?
- Istina, dužnost sam preuzeo u nezavidnom trenutku za našu općinu. Ono što je najbitnije u Kreševu nije bilo ljudskih žrtava kao što je bilo u drugim općinama koje su također pogođene bujičnim poplavama, Jablanici, Fojnici ili Konjicu. Sanacija je u tijeku, a najgora situacija s infrastrukturom. Uništena su naša četiri naseljena mjesta na četiri strane naše općine, Vranci i Kojsina potom Deževice koje graniče s općinom Fojnica i Gunjani, koji su na granici s općinom Hadžići. Ogromne štete smo imali i u naseljima Crnići, Crnićki Kamenik kao i samom središtu Kreševa. Svjestan sam da sanacija ide presporo, što je uzorkovano našim kompleksnim zakonodavstvom, nedostatkom projektne dokumentacije i složenih procesa javnih nabava. Iako se svim silama trudimo da uradimo svoj dio posla ipak nije sve u našim rukama tako da smo i sami frustrirani kada procesi ne idu dinamikom kojom bi željeli. U stalnoj sam komunikaciji s građanima i pokušavam objasniti razloge zastoja ali i prenijeti uvjerenje da će se projekti nastaviti raditi. Svim Kreševkama i Kreševljacima zahvaljujem na iskazanom strpljenju. Ipak, stvari se kreću naprijed. Možemo se pohvaliti revitalizacijom sela Vranci, gdje ovih dana završavamo kompletnu obnovu infrastrukture nakon poplava, i selo će definitivno zablistati starim sjajem- najljepšeg sela u BIH. Sve napore ulažemo u taj segment našeg rada i mislim da su rezultati vidljivi. Radovi se mogu vidjeti u svakom dijelu naše općine, i vjerujem da će radovi započeti i ondje gdje još žitelji čekaju na revitalizaciju infrastrukture. Također, nadoknada šteta stanovništvu, ide svojim tijekom. Već je preko 500.000,00 KM iz raznih izvora isplaćenom stradalim, i taj proces nije završen. Najvažnije je da su uništeni domovi renovirani i da su se svi vratili na svoja ognjišta.
VL: Iako ste načelnik nepunih godinu dana, vjerujem da možete napraviti kratak osvrt na najvažnije projekte koji su u Kreševu realizirani u proteklih godinu dana?
- Kako sam to više puta istakao, moj izborni program, program politike HDZ BiH, koji smo prezentirali u kampanji morali smo zamijeniti planom sanacije šteta nastalih u bujičnim poplavama. Polako se vraćamo projektima koji su prezentirani i planirani. Nedvojbeno najvažniji od njih je projekt koji realiziramo zahvaljujući Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i ministrici Katić i JP Ceste FBiH, a tiče se rekonstrukcije naše regionalne prometnice Kreševo-Kiseljak u dijelu Paškina kava- Resnik te na ulazu u Kreševo. Uskoro očekujemo potpisivanje Ugovora i početak radova. Također, važan projekt koji uskoro završavamo je projekt poslovnog inkubatora u našoj PZ Resnik. Radi se o prekrasnoj zgradi koja će našem gospodarstvu dati jednu novu dimenziju. Drugi projekti koji su za naš važni su rekonstrukcije dijelova lokalnih puteva prema Deževicama, Kotarcu, a uskoro i prema Crnićkom Kameniku. Poseban projekt, meni osobno najdraži, izgradnja kuće minerala i geostaza u Deževicama, što će razvoju turizma dati novi zamah. Mnoštvo je tu drugih projekata, i demografskih i socijalnih, a posebno ističemo projekt Za zdraviji dom, koje realiziramo u suradnji s Ministarstvom rada, socijalne politike, obitelji i mirovinskog sustava RH koji je našim starim, bolesnim i ugroženim doslovno promijenio život.
VL: Kreševo je po broju stanovnika jedna od manjih općina u BiH. No, u mnogim segmentima napravili ste značajne iskorake u odnosu na puno veće općine i gradove, a postoje i projekti po kojima je Kreševo jedinstveno u BiH. Krenimo od Poslovne zone Resnik i općenito od broja uspješnih tvrtki i to uglavnom proizvodnih koje sjedište imaju u Kreševu. Koliko domaće tvrtke imaju zaposlenih, na kojem mjestu je ova općina po razvijenosti u Srednjobosanskoj županiji ali i po punjenju proračuna?
- Ponosimo se svojim gospodarstvom, i brojem tvrtki u Kreševu. Kako bi unaprijedili taj segment života nedavno smo osnovali i Udrugu gospodarstvenika Općine Kreševo zbog lakše komunikacije i koordinacije između svih institucija. Trenutačno u Kreševu je uposleno 1200 radnika. To još uvijek nije razina uposlenosti iz 2016. ili 2017. , kad je u Kreševu bilo preko 1200 zaposlenih i taj broj nastojimo postići ponovno. Po podatcima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kreševo se nalazi na 23 mjestu po razvoju što je rast za 2 mjesta i to nas dodatno motivira. Što se tiče naše Županije, ako gledamo prihod, definitivno smo, s Vitezom, pokretači gospodarstva ŽSB.
VL: Koja je tajna uspjeha kad su kreševski gospodarstvenici u pitanju, je li to njihov poduzetnički duh, i u kojom mjeri dio zasluga pripada općinskim vlastima i njihovoj spremnosti izaći ususret onima koji žele ulagati i investirati u Kreševo?
- Uvjereni smo da je tajna uspjeha kreševskog gospodarstva dugogodišnja prometna izoliranost, i primoranost gospodarstvenika okrenuti se sami sebi, jedni drugima i da sami moraju rješavati svoje probleme. Ako tome još pridodamo da su Kreševljaci kroz povijest poznati kao vrhunski majstori i obrtnici, imamo rezultat kakav imamo. Tako da je Kreševo spremno dočekalo prometno otvaranje i priključak na koridor VC i to mudro iskoristilo. Naša glavna zadaća je privlačenje novih investicija i to je svim službama u općini i općinskim poduzećima prioritet. Realizacija bilo kakvog zahtjeva ili odgovora na zahtjev mjeri se u satima, a ne danima.
VL: U Kreševu postoje i gospodarstvenici koji ne ispunjavaju preuzete obveze kako prema radnicima tako i lokalnoj zajednici jer svojim radom uništavaju okoliš i zdravlje ljudi. Mogu li općinske vlasti s takvim izaći na kraj i kako se nosite s pritiscima stanovnika dijela Kreševa koji traže da se zaustavi rad takvim tvrtkama?
- Općina Kreševo, sukladno svojim nadležnostima se bavi i ovim problemima ali nema isključivu nadležnost da ih može sama riješiti. Ipak, kontinuirano činimo sve što je u našoj moći i pokušavamo naći najbolje rješenje. Nažalost, nekad ti problemi traju godinama, i teško ih je riješiti u kratkom roku. Pokušavamo na razne načine, u suradnji s nadležnim institucijama, u razgovorima i apelima prema takvim gospodarskim društvima, i razumijevanju i jedne i druge strane. Kreševljaci koji žive u blizini takvih tvrtki do kraja razumiju taj problem, i zajedno s njima, pokušavamo zadovoljiti sve strane – što je ponekad, istina, jako zahtjevno. Ipak, rješavanje ovih problema ostaje u vrhu prioriteta našeg rada.
VL: Srećom, u Kreševu je puno više odgovornih gospodarstvenika. Kakvi su njihovi planovi i ima li najava novih investicija u Kreševo?
- Takvi planovi mene i moje suradnike najviše raduju. Jako puno novih investicija je najavljeno, počevši od lokalnih gospodarstvenika do novih. Vjerujem da ovi planovi pomažu i povratak naših stanovnika, kojih je sve više, što nas posebno raduje. Općina Kreševo sve svoje kapacitete stavlja na raspolaganje novim investitorima, i zasigurno ćemo biti dobar partner svima onima koji se odluče investirati u Kreševu.
Vl: Pored gospodarstva u Kreševu se značajno investira u infrastrukturu, prije svega u gradnju i asfaltiranje lokalnih putova. Izdvojila bi dva projekta koji su na nekih način i povratnički, gradnju puta do Crnićkog Kamenika i do Pirina. Put do Crnićkog Kamenika s Kreševom povezuje i naselja Podgoru i Deževice. Znači li to će Deževice imati kvalitetan put do Kreševa jer većina ljudi koji idu u ovo planinsko selo bogate povijesti i sa čuvenim svetištem svetog Jakova Markijskog, bira put koji do Deževica vodi iz Fojnice, preko Dusine.
- Nažalost, put prema Crnićkom Kameniku je u ovom trenutku put koji je u najlošijem stanju u našoj općini. Uništile su i nedavne poplave, a jedna dionica je potpuno nestala nakon pokrenutog klizišta. Za sanaciju jednog dijela već imamo potpisan ugovor i očekujemo početak radova, a za drugu dionicu se radi prenamjena projekta tog puta jer su poplave napravile izmjene na samom terenu. Završetkom ovog projekta prema Deževicama će voditi nova, moderna prometnica kako je to već urađenu na samom ulazu u Deževice u dužini od 1000 metara, i sigurno će doprinijeti razvoju vjerskog turizma u Deževicama.
VL: Kad je u pitanju put do Pirina, koliko će on potaknuti oživljavanje ovog u ratu do temelja srušenog i opljačkanog sela?
- Završetak ovog projekta stanovnicima Pirina je prevažan. Iako u selu koje je srušeno i opljačkano u proteklom ratu trenutačno ne živi mnogo stanovnika, izgradnja puta do sela pružit će im dio zadovoljštine za ono što su preživjeli. Pokazala je to i skromna svečanost završetka ovog projekta koju su pripremili mještani. Suze u njihovim očima sve su rekle, više od bilo kakvih riječi. Radi se o jednom prelijepom krajoliku, sa dobrom geografskom pozicijom i ne sumnjam da će samo selo oživjeti, barem vikendima jer bivši stanovnici kao i svi koji su željni prelijepog krajolika i prirode, u Porinu su sagradili i brojne vikendice koje i dalje niču svakodnevno.
VL: U Kreševu se ulaže i u druge projekte, od Doma zdravlja do Javnog komunalnog poduzeća „Kostajnica“. Koje biste projekte koji se tiču javnih ustanova i poduzeća u Kreševu zbog njihove važnosti za sve Kreševljake, posebno izdvojili?
- Politika koju predstavljam, politika HDZBiH, jednako pažnje pridaje svim javnih institucijama, strogo vodeći računa da svaka od njih mora na godišnjoj razini pokazati ostvareni napredak. To je posebno zahtjevno za ravnatelje takvih institucija. Moram ovdje napomeni da su na čelu svih institucija žene, osim JKP Kostajnica, gdje novi, mladi direktor već ima zapažene rezultate u vodoopskrbi i zajedno s općinom, uređenju Kreševa. Poseban projekt je vanjsko uređenje Doma zdravlja gdje imamo nove prateće objekte, ali i stavljanje senzorne sobe u Dječjem vrtiću Radost u puni kapacitet.
VL: S više nego skromnim proračunom, općina Kreševo sama može vrlo malo izdvojiti za infrastrukturne projekte te u značajnoj mjeri ovisite o pomoći viših razina vlasti, od vlade SBŽ, preko Vlade F BiH do Vlade Republike Hrvatske pa i Europske unije iz koje su suradnji s općinama i gradovima zemalja članica povlačite sredstva iz eu fondova. Koja od spomenutih razina vlasti najviše sredstava izdvaja za projekte u Kreševu?
- Na prvom mjestu, daleko ispred svih, Vlada SBŽ, sa svim našim ministrima uvijek su spremni pomoći dajući nam sigurnost za planiranje novih projekata. Također, posebnu zahvalnost moram uputiti Vladi RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i Uredu za Hrvate izvan RH i državnom tajniku Milasu na pomoći. Sve strateške projekte, od proširenja Doma zdravlja, Dječjeg vrtića, novih prometnica, i brojnih drugih, realizirali smo zahvaljujući njima. Također, na poseban način pomaže i Vlada FBiH, kroz ministarstva prometa i komunikacija, prostornog uređenja te kulture i sporta. Mnoštvo kvalitetnih projekata realizirano je zajedno s njima. Još davno smo shvatili da naš proračun ne može pokriti naše ambicije u dijelu razvoja, i zbog toga smo se okrenuli i apliciranju na sve dostupne fondove. To nam oduzima mnogo energije, vremena, kreativnosti i truda, ali rezultati ne izostaju i oni su vidljivi.
VL:Turizam je jedna od okosnica razvoja Kreševa. Od drevnog Franjevačkog samostana s muzejom, preko sela poput Vranaka ali i Deževica sa svetištem sv. Jakova Markijskog do prvog geo parka u BiH koji će predstaviti bogatu geološku i rudarsku baštinu ovog kraja. Koliko se u ovom trenutku ulaže u turističke potencijale Kreševa?
- Možda najbolji pokazatelj kakve planove imamo s turizmom je osnivanje turističke zajednice na razini općine i otvaranje turističkog ureda. Također, otvaranje novog, modernog hotela i sela kućica pod zemljom, turizmu je dalo novu dimenziju. Vjerujem da zajedno s višim razinama vlasti, u idućih nekoliko godina možemo od Kreševa napraviti prepoznatljivo turističko mjesto u regiji. U našoj državni definitivno već jest, posebno u Deževicama, u dijelu vjerskog turizma koje je nakon poplava, i čudesnog opstanka kipa sv. Jakova, doživjelo pravi boom.
VL: Da biste gradili imidž turističkog mjesta te ga zadržali, važno je sačuvati okoliš čistim. Jedna od najvećih prijetnji je deponija Berberuše koja je na samoj granici s Kiseljakom. Je li i općina Kreševo i na koji način uključena u saniranje ove deponije i sprječavanje požara koji onečišćuju zrak?
- U svakodnevnoj komunikaciji s načelnikom Kiseljaka znam kolike napore ulaže u rješavanje ovog problema, kao i da je plan skoro zatvaranje ove deponije. Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme situacija mnogo bolja, i da je problem s požarom donekle riješen te se nadamo da će tako i ostati. Svi resursi općine Kreševo koji mogu biti od pomoći za rješavanje ovog problema bit će i u buduće na raspolaganju. Obje općine imaju dobru suradnju po ovom i drugim pitanjima i ne sumnjam da će se i ovaj problem riješiti na obostrano zadovoljstvo građana i Kreševa i Kiseljaka.
VL: Svi realizirani ali i planirani projekti u bilo kojoj sredini gube smisao ako nema ljudi, novog života, djece i mladih. Čini se da je to općina Kreševo odavno prepoznala te uz potporu porodiljama, subvencije vrtićima, pomoć u prijevozu učenika i nabavci školske opreme, stipendiranje studenata kao i poticaj pri kupnji prve nekretnine, uvijek nastoji pronaći načina zadržati mlade u ovoj općini? Koje biste projekte usmjerene ka mladima posebno izdvojili?
- Svim silama se borimo protiv trenda koji je zahvatio cijelu Europu. To je i osnova svih naših politika i programa. Ono što sve nas raduje i što nas motivira je činjenica da su u mom uredu svakodnevno mlade obitelji i mladi ljudi koju su se vratili iz neke europske zemlje ili planiraju povratak. Puno pažnje posvećujemo tim obiteljima, i nastojimo im pomoći koliko god možemo. Mislim da je ovo pokazatelj da naš rad ima smisla i da samo zajedno možemo sve probleme riješiti. Već ste nabrojali koje sve demografske mjere provodimo i sukladno mogućnostima, nastojat ćemo ih i povećati. Moram spomenuti i jedan stručni, interdisciplinarni tim, kojeg čine različiti stručnjaci, osnovan na nrazini općine koji ima zadaću pratiti našu djecu, od rođenja do punoljetnosti, ukazati na eventualne anomalije i fizičke i psihičke, pravovremeno reagirati i pomoći roditeljima.
VL: I za kraj, gdje vidite Kreševo u idućih nekoliko godina, mogu li industrija i ekologija jedna s drugom kao i moderno i tradicionalno.
- Iskoristit ću ovo pitanje da spomenem novi moto naše turističke zajednice: „ Gdje prošlost susreće budućnost“. U narednim godinama vidim Kreševo u kojem se industrija razvija, uz primjenjivanje ekoloških standarda, a turizam i poljoprivreda se razvijaju u skladu s prirodom. Modernizacija je nužna i moramo pratiti trendove, od umjetne inteligencije do svakodnevnih promjena u svim sferama života, ali sve to bez gubitaka onog što nas čini Kreševljacima.
vecernji.ba
