O stanju u Federaciji BiH, političkim previranjima i krizama, suradnji i odnosima partnerskih stranka na vlasti, ali i drugim razinama vlasti, ekonomiji, reformama, gospodarstvu i razvoju ovog entiteta ekipa Večernjeg razgovarala je s Lidijom Bradara, predsjednicom Federacije BiH i dopredsjednicom HDZ-a BiH.
Neizbježna tematika je aktualna politička kriza koja je kulminirala posljednjih mjeseci, a uslijed koje ne uspijevamo očuvati i unaprijediti reformski zamah. Može li BiH sebi priuštiti da ostane posljednja zemlja okružja na europskom putu, bez stvarnog napretka?
- Politička kriza ovdje više nije iznimka, već konstanta – prisutna barem na jednoj razini vlasti, s uzrocima koji se ne rješavaju, već samo mijenjaju oblik. Politička previranja i nedostatak odgovornosti i iskrenosti unutar sustava godinama koče naš napredak i udaljavaju nas od Europske unije. Europski put nije samo strateški cilj – to je obveza prema građanima koji traže sigurnost, pravdu, radna mjesta i vjeru da se ovdje može živjeti dostojanstveno. Pitanje europske budućnosti Bosne i Hercegovine ne bi smjelo biti pitanje izbora nekih političara, već odgovornosti prema samima sebi i građanima.
Očekujete li da će u ovoj godini ipak doći do dobrih vijesti kada govorimo o nužnim zakonskim rješenjima, počevši od izbornog zakonodavstva?
- Hrvatski narod i HDZ BiH ruku suradnje su oduvijek pružali. Naš cilj nije ničiji gubitak, već osiguravanje onoga što u demokratskim i europskim zemljama pripada svim konstitutivnim narodima: legitimno predstavljanje, politička jednakopravnost i funkcionalne institucije. Promjena Izbornog zakona ne bi smjela biti predmet političkog taktiziranja, već nužan korak prema dugoročnoj stabilnosti Federacije i cijele Bosne i Hercegovine. Nametanje političkih predstavnika jednom narodu nešto je što je pogubno za odnose i budućnost. To je unutarnji problem, ali samim time i prepreka na europskom putu.
Federacija BiH, unatoč izazovima, uspijeva zadržati prilično stabilan kurs. Jeste li zadovoljni odnosima partnerskih stranaka u vlasti?
- U okviru Vlade Federacije BiH suradnja je korektna i funkcionalna. Postoje različiti politički pogledi i pristupi prema određenim temama, što je i očekivano, no važno je da u ključnim trenucima postoji spremnost za razgovor i donošenje odluka u interesu svih građana. Kada je riječ o parlamentarnim odnosima, izazovi su nešto izraženiji – ritam rada je sporiji nego što bismo željeli. Određene stranke sada su već nekoliko puta pale na testu “parlamentarne većine”. Jedan od primjera je status Kiseljaka, točke koja je pala bez opravdanja. Neke stvari iz prošlosti, bez obzira na to koliko bismo ih htjeli promijeniti, ne možemo i jedino što nam preostaje je pronaći što više zajedničkih točaka da bismo maksimalno iskoristili preostalo vrijeme aktualnog mandata.
U fokusu su neke suštinske promjene u smislu ekonomije, s posebnim naglaskom na fiskalnim reformama. Što bi one trebale donijeti u kontekstu rasterećenja gospodarstva?
- Ključno je da konačno prijeđemo iz faze povremenih fiskalnih intervencija u fazu stvarnih, sustavnih reformi. To podrazumijeva smanjenje opterećenja na rad, poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja te povratak dostojanstva radnicima. Naš cilj mora biti pravedniji sustav koji nagrađuje rad. Siva ekonomija mora se postupno suzbijati. Ne smijemo dopustiti da najveći teret reformi padne na mala i srednja poduzeća, koja su važna okosnica našeg gospodarstva. Fiskalne reforme, ako se provode pažljivo i dosljedno, mogu donijeti stabilnost i dugoročan rast – i za poduzetnike i za građane. Povećanje minimalne plaće i dalje prate oprečna mišljenja, ali mislim da su rezultati u većini pozitivni, pogotovo i uz naknadno doneseno smanjenje doprinosa. Pohvalila bih i rad Porezne uprave Federacije BiH, koja također pokušava stvoriti pravedniji i funkcionalniji odnos. Vjerujem kako će vrijeme pred nama zaista dati konkretne korake prema zdravijem ekonomskom sustavu, a, s druge strane, sve veći poticajni programi Vlade Federacije BIH prema npr. poljoprivrednicima, sektoru turizma, obrtnicima i poduzetnicima te brojnim drugima, koji su i transparentniji nego ikada, višestruko će se isplatiti.
Kako biste ocijenili rad zakonodavne, a kako izvršne vlasti u ovom entitetu?
- Vlada Federacije BiH djeluje stabilno, unatoč svim izazovima. Iako su razlike u pristupima među partnerima prisutne, pokazali smo da se kroz dijalog i spremnost na dogovor može raditi u interesu građana. Brojni važni procesi su pokrenuti, posebno u gospodarskom i socijalnom sektoru. Zakonodavna vlast ima tijesnu i nestabilnu većinu i svaka sjednica je, a kamoli pojedine točke, upitna, posebno kako vrijeme odmiče, a izbori se bliže. Potrebna je veća odgovornost i manje politikantstva i populizma. Ono što trenutačno, po mom mišljenju, predstavlja najveći izazov je zabrana raspolaganja državnom imovinom, zbog koje su na čekanju milijarde KM investicija, a gotovo svaka lokalna zajednica ima problem. I kada bismo došli do barem djelomičnog rješenja zajedno, čak i bez pomoći izvana, napravili bismo takav pozitivan iskorak koji bi pozdravio i svaki dužnosnik i investitor.
Mislite li da odnos Hrvata i Bošnjaka može biti unaprijeđen te što je preduvjet takvom scenariju?
- Vjerujem da može i mora. Stabilnost Federacije BiH temelji se na međusobnom povjerenju i partnerskom odnosu Hrvata i Bošnjaka. Bez toga teško ćemo govoriti o trajnoj stabilnosti i napretku. Preduvjet za to je iskren dijalog, međusobno uvažavanje i spremnost da svi prihvatimo političku i društvenu realnost BiH – tri konstitutivna naroda i jednakopravnost. Moramo se usmjeriti na ono što nas povezuje te imati iskreniji i konkretniji odnos prema institucijama. Ljudi su u svakodnevnom životu usmjereni jedni na druge, a naša je obveza institucionalno im osigurati stabilno okružje i sigurniju budućnost.
artinfo.ba/preuzeto s večernji.ba
