× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • UNCHR

 l_5b6b215757a3cf04c90f3719c5401e45.png

 Broj ljudi prisilno raseljenih iz svojih domova širom svijeta neznatno je opao s rekordno visokog nivoa, ali ostaje "neodrživo visok" priopćile su Ujedinjene nacije u četvrtak.

Rekordnih 123,2 milijuna ljudi širom svijeta prisilno je raseljeno iz svojih domova krajem 2024. godine, priopćeno je iz Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR).

Ta je brojka, ipak, opala je na 122,1 milijun do kraja travnja ove godine, jer su se Sirijci počeli vraćati kućama nakon višegodišnjih previranja.

Gotovo dva milijuna Sirijaca uspjelo se vratiti domovima iz inozemstva ili iz raseljenja unutar ratom razorene zemlje.

UNHCR je, ipak, upozorio da će način na koji su se odvijali veliki sukobi širom svijeta odrediti hoće li se ta brojka ponovno povećati.

Agencija je priopćila da je broj ljudi raseljenih zbog rata, nasilja i progona širom svijeta "neodrživo visok", posebno u razdoblju kada humanitarna sredstva nestaju.

- Živimo u vremenu intenzivne nestabilnosti u međunarodnim odnosima, gdje moderno ratovanje stvara krhko, mučno okruženje obilježeno akutnom ljudskom patnjom - izjavio je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

- Moramo udvostručiti napore u potrazi za mirom i pronalaženju dugoročnih rješenja za izbjeglice i druge koji su prisiljeni napustiti svoje domove - dodao je.

Glavni pokretači raseljavanja ostaju rašireni sukobi poput onih u Sudanu, Mijanmaru i Ukrajini, navodi UNHCR u godišnjem izvještaju o globalnim trendovima.

Brutalni građanski rat u Siriji izbio je 2011., ali predsjednik Bashar al-Assad konačno je svrgnut u prosincu 2024. U izvještaju se navodi da je u prvim mjesecima ove godine porastao broj Sirijaca koji su se vratili domovima.

Procjenjuje se da se od sredine maja više od 500.000 Sirijaca vratilo u zemlju od pada al-Assada, dok se 1,2 milijuna interno raseljenih osoba vratilo u područja porijekla od kraja studenog.

UNHCR procjenjuje da bi se do kraja 2025. moglo vratiti do 1,5 milijuna Sirijaca iz inostranstva i dva milijuna interno raseljenih osoba.

U Sudanu je trenutno najteža svjetska situacija prisilnog raseljavanja s 14,3 milijuna izbjeglica i interno raseljenih osoba, prestižući Siriju (13,5 milijuna), za kojim slijede Afganistan (10,3 milijuna) i Ukrajina (8,8 milijuna).

- Tijekom ostatka 2025. godine mnogo će ovisiti o dinamici u ključnim situacijama - navodi se u godišnjem izvještaju.

- To uključuje i hoće li se moći postići mir ili barem prekid borbi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sudanu i Ukrajini - kazao je Grandi.

Također zavisi o tome hoće li se uslovi za povratak poboljšati u Afganistanu i Siriji.

Drugi faktor je "koliko će biti tećžak uticaj trenutnih smanjenja financiranja“ na odgovor na raseljavanje i stvaranje uvjeta za siguran i dostojanstven povratak.

Broj ljudi prisiljenih bježati od progona, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava i događaja koji ozbiljno narušavaju javni red gotovo se udvostručio u posljednjem desetljeću.

Brojka od 123,2 milijuna ljudi širom svijeta krajem prošle godine porasla je za sedam milijuna u usporedbi s krajem 2023.

Jedna od 67 osoba širom svijeta bila je prisilno raseljena krajem 2024. - priopćio je UNHCR.

Ukupno se 9,8 milijuna prisilno raseljenih osoba vratilo kućama 2024., uključujući 1,6 milijuna izbjeglica - najviše u više od dva desetljeća - i 8,2 milijuna interno raseljenih osoba - drugi najveći broj ikada.

- Vidjeli smo neke zrake nade u posljednjih šest mjeseci - kazao je Grandi.

Zemlje poput DR Konga, Mijanmara i Južnog Sudana zabilježile su, ipaK značajna nova prisilna raseljavanja, kao i povratke.

Dvije trećine izbjeglica ostaju u susjednim zemljama.

Iran (3,5 milijuna), Turska (2,9 milijuna), Kolumbija (2,8 milijuna), Njemačka (2,7 milijuna) i Uganda (1,8 milijuna) domaćini su najvećem broju izbjeglica, prenosi AFP.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • UNCHR

 l_5b6b215757a3cf04c90f3719c5401e45.png

 Broj ljudi prisilno raseljenih iz svojih domova širom svijeta neznatno je opao s rekordno visokog nivoa, ali ostaje "neodrživo visok" priopćile su Ujedinjene nacije u četvrtak.

Rekordnih 123,2 milijuna ljudi širom svijeta prisilno je raseljeno iz svojih domova krajem 2024. godine, priopćeno je iz Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR).

Ta je brojka, ipak, opala je na 122,1 milijun do kraja travnja ove godine, jer su se Sirijci počeli vraćati kućama nakon višegodišnjih previranja.

Gotovo dva milijuna Sirijaca uspjelo se vratiti domovima iz inozemstva ili iz raseljenja unutar ratom razorene zemlje.

UNHCR je, ipak, upozorio da će način na koji su se odvijali veliki sukobi širom svijeta odrediti hoće li se ta brojka ponovno povećati.

Agencija je priopćila da je broj ljudi raseljenih zbog rata, nasilja i progona širom svijeta "neodrživo visok", posebno u razdoblju kada humanitarna sredstva nestaju.

- Živimo u vremenu intenzivne nestabilnosti u međunarodnim odnosima, gdje moderno ratovanje stvara krhko, mučno okruženje obilježeno akutnom ljudskom patnjom - izjavio je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

- Moramo udvostručiti napore u potrazi za mirom i pronalaženju dugoročnih rješenja za izbjeglice i druge koji su prisiljeni napustiti svoje domove - dodao je.

Glavni pokretači raseljavanja ostaju rašireni sukobi poput onih u Sudanu, Mijanmaru i Ukrajini, navodi UNHCR u godišnjem izvještaju o globalnim trendovima.

Brutalni građanski rat u Siriji izbio je 2011., ali predsjednik Bashar al-Assad konačno je svrgnut u prosincu 2024. U izvještaju se navodi da je u prvim mjesecima ove godine porastao broj Sirijaca koji su se vratili domovima.

Procjenjuje se da se od sredine maja više od 500.000 Sirijaca vratilo u zemlju od pada al-Assada, dok se 1,2 milijuna interno raseljenih osoba vratilo u područja porijekla od kraja studenog.

UNHCR procjenjuje da bi se do kraja 2025. moglo vratiti do 1,5 milijuna Sirijaca iz inostranstva i dva milijuna interno raseljenih osoba.

U Sudanu je trenutno najteža svjetska situacija prisilnog raseljavanja s 14,3 milijuna izbjeglica i interno raseljenih osoba, prestižući Siriju (13,5 milijuna), za kojim slijede Afganistan (10,3 milijuna) i Ukrajina (8,8 milijuna).

- Tijekom ostatka 2025. godine mnogo će ovisiti o dinamici u ključnim situacijama - navodi se u godišnjem izvještaju.

- To uključuje i hoće li se moći postići mir ili barem prekid borbi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sudanu i Ukrajini - kazao je Grandi.

Također zavisi o tome hoće li se uslovi za povratak poboljšati u Afganistanu i Siriji.

Drugi faktor je "koliko će biti tećžak uticaj trenutnih smanjenja financiranja“ na odgovor na raseljavanje i stvaranje uvjeta za siguran i dostojanstven povratak.

Broj ljudi prisiljenih bježati od progona, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava i događaja koji ozbiljno narušavaju javni red gotovo se udvostručio u posljednjem desetljeću.

Brojka od 123,2 milijuna ljudi širom svijeta krajem prošle godine porasla je za sedam milijuna u usporedbi s krajem 2023.

Jedna od 67 osoba širom svijeta bila je prisilno raseljena krajem 2024. - priopćio je UNHCR.

Ukupno se 9,8 milijuna prisilno raseljenih osoba vratilo kućama 2024., uključujući 1,6 milijuna izbjeglica - najviše u više od dva desetljeća - i 8,2 milijuna interno raseljenih osoba - drugi najveći broj ikada.

- Vidjeli smo neke zrake nade u posljednjih šest mjeseci - kazao je Grandi.

Zemlje poput DR Konga, Mijanmara i Južnog Sudana zabilježile su, ipaK značajna nova prisilna raseljavanja, kao i povratke.

Dvije trećine izbjeglica ostaju u susjednim zemljama.

Iran (3,5 milijuna), Turska (2,9 milijuna), Kolumbija (2,8 milijuna), Njemačka (2,7 milijuna) i Uganda (1,8 milijuna) domaćini su najvećem broju izbjeglica, prenosi AFP.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više