Na Kosovu će se u nedjelju, 9. veljače održati redoviti parlamentarni izbori na kojima će sudjelovati 28 političkih subjekata i to 19 stranaka, pet koalicija, dvije građanske inicijative i jedan neovisni kandidat.
Kosovska skupština ima 120 zastupničkih mjesta od koji je 20 mjesta zajamčeno za pripadnike manjinskih zajednica. Tako srpskoj zajednici pripada 10 zastupničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno zastupničko mjesto.
Pravo glasa na izborima ima 2.075.868 građana, a od tog broja, 1.970.944 građana živi na Kosovu, dok je 104.924 registrirano u inozemstvu, objavilo je središnje izborno povjerenstvo (CIK) Kosova.
U općinama na sjeveru Kosova gdje većinu čine Srbi određena su 44 biračka centra od kojih 14 u Sjevernoj Mitrovici, 12 u Leposaviću, 10 u Zvečanu i osam u Zubinom Potoku, a na izborima sudjeluje šest političkih subjekata iz srpske zajednice.
U izbornoj utrci dominrala su tri vodeća politička aktera Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje – LVV) Albina Kurtija zajedno sa strankama Alternativa i Guxo, Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhiku i Demokratska partija Kosova (PDK) Memlija Krasniqija.
U kosovsku Skupštinu pokušat će ući i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) kontraverznog Ramusha Haradinaja, kojega pojedini analitičari povezuju s članovima albansko-srpske mafije, stoji u analizi koju je uči izbora objavio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije.
Analitičari smatraju, da ne iznenađuju činjenice, da su političko-kriminalne i mafijaške strukture izdvojile enormne količine novca i resurse za svrgavanje s vlasti Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje pri tome angažirajući i strane plaćenike, koji rade na njegovoj diskreditaciji.
Zbog toga su predstojeći parlamentarni izbori posljednja šansa da se Kosovo obračuna sa svojim „zločincima rata“ i „zločincima mira“, koji su Kosovo zarobili, opustošili i doveli na sam rub siromaštva u Europi.
Kurti je zaustavio propadanje Kosova i njegova vlada je jedina koja nije bila podanička ni prema kome. Povratak političko-kriminalnih i mafijaških struktura na vlast vratilo bi Kosovo ponovno na početak i stvorilo bi novu neizvjesnost za sve građane u turbulentnom vremenu i okružju s prijetnjom njegovog nestanka, smatraju međunarodni analitičari.
Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, koja ima podršku službenog Beograda od studenoga 2022.godine uglavnom bojkotira Vladu premijera Albina Kurtija te ovisno od toga tko će biti na čelu buduće vlade ovisit će hoće će spomenuta stranka surađivati s vladom.
Nakon parlamentarnih dolaze lokalni izbori, koji su važni za Srbe i sjever Kosova, jer bi se na taj način Srbi mogli vratiti u institucije lokalne samouprave i stvoriti uvjete za osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO) a također je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao Srbe na Kosovu da u što većem broju izađu na parlamentarne izbore te kao i dosada podržao Srpsku listu,
Kosovske vlasti su uči izbora zatvorile paralelne općine Srbije, pošte i porezne službe u deset općina u središnjem dijelu Kosova te drže kako je time završena era srpskih paralelnih i zločinačkih institucija u Republici Kosovo.
Paralelne institucije su na Kosovu funkcionirale nakon ratnih sukoba okončanih 1999. godine, a kosovske vlasti su ih počele zatvarati početkom prošle godine i to u četiri općine na sjeveru, većinski naseljenom Srbima, te nakon toga i u središnjem dijelu Kosova.
Tako bez obzira na rezultate izbora buduću vladu očekuje izazov u provedi sporazuma iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom a koji je ključan za napredak obje strane u procesu eurointegracija.
Za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova ključna je i uloga Sjedinjenih Američkih Država i nove američke administracije predvođene Donaldom Trumpom te danskog diplomate Petera Sørensena koji je 1. veljače preuzeo posredovanje u dijalogu između Srbije i Kosova.
Nastavak razgovora koji Srbija i Kosovo vode u procesu dijaloga a pod pokroviteljstvom Europske unije očekuje se tek nakon parlamentarnih izbora na Kosovu.
artinfo.ba
