Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu  za Bloomberg Adriju pojasnio je pozicije Vlade FBiH u podizanju minimalne plaće na 1.000 KM i potcrtao koji su motivi bili dominantni kod te odluke. 

Najavio je redoslijed poteza u fiskalnim zakonima, šta se može očekivati od zabrane rada nedjeljom te ocijenio urađeno na polovini mandata ove Vlade FBiH. 

Šta su stvarni motivi nagle odluke Vlade FBiH da podigne minimalnu plaću na 1.000 KM? Koliko su osnovane teze da iza svega stoji minus u proračunu te otežano zaduživanje na stranim berzama, koje je ranije najavljivao Goran Miraščić? 

- Poboljšanje statusa radnika u vrhu je prioriteta mandata ove vlade. Mi smo planirali i počeli reformu. Zato u odgovoru na vaše pitanje želim jasno naglasiti kako su radnici i njihov status naš jedini stvarni i istinski motiv. Naša obaveza je osigurati bolji status radnika i vratiti dostojanstvo radnika, kao i osiguravati pretpostavke da mladi ostaju u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da nitko ništa ne daje radnicima, nego da radnici zarađuju svoju plaću.

Minimalna plaća danas u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, bez obzira na sve pritiske koje smo imali i još imamo. To je naša poruka svim radnicima koji su se javljali Vladi i molili da ne popusti pod pritiscima i ne povuče odluku. Naši radnici zarađuju svoju plaću i zahvaljujući njihovom radu poslodavci ostvaruju svoju dobit. Također, činjenica je da su se poslodavci zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, te ostvarili ekstra profit, a jedino se cijena rada nije mijenjala.U Federaciji je u 2023. ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je rast od 40 posto u posljednje tri godine. U istom periodu minimalna plaća je porasla samo 14 posto. Uz sve to imamo i saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada, davanja i vraćanja naknada u kovertama, dosta je sive zone ekonomije. To nas je dodatno motiviralo da donesemo Odluku o minimalnoj plaći i stvorimo pretpostavke da se ona poveća na 1.000 maraka, a do stvaranja uvjeta za donošenje Zakona o fiskalizaciji financijskih transakcija u FBiH, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plaći i Zakona o dohotku.

Mi smo svjesni da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, pa je Vlada predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala poduzeća. Dodatni učinci povećanja minimalne plaće na 1.000 KM su rast dječjeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM. Obična je laž zlonamjernika da će Vlada povećanjem minimalne plaće popunjavati neke "rupe" u proračunu. Ta razlika u doprinosima, oko 468 milijuna KM za radnike koji zarađuju plaću manju od 1.000 KM, neće biti usmjerena za bilo kakvu potrošnju, već kao podrška mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

Zakonom je to već određeno i ta sredstva imaju svoje ime i prezime u proračunu - a to su namjenska sredstva za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. I što je još važno, javnost treba znati da nikakve rupe u proračunu Federacije ne postoje. Također, notorna je neistina da ova Vlada ima minus u proračunu i da prezadužuje Federaciju. To potvrđuju i činjenice i brojevi. Kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto.

Jedina je istina, kao što govore činjenice, da je ova Vlada smanjila dug Federacije. Federacija BiH je financijski izuzetno stabilna. Sve financijske obaveze Federacija je servisirala na vrijeme, od poticaja gospodarstvenicima, mirovina, transfera nižim razinama vlasti, do mjera pronatalitetne politike i socijalnih davanja. Podsjetit ću i da smo bez rebalansa proračuna osigurali dodatnih 37 milijuna za pomoć umirovljenicima, te uplatili 200 milijuna pomoći kantonima. Također, u prošloj godini smo oko pola milijarde iz proračuna usmjerili na Fond MIO, jer je toliko sredstava nedostajalo od redovnih uplata za mirovinsko osiguranje, čime smo osigurali stabilnost fonda i redovnost isplate našim umirovljenicima.

Ove brojke i činjenice su naš odgovor svim špekulacijama o zaduženjima i minimalnoj plaći. Za kraj, Goran Miraščić je iskomunicirao u javnosti činjenicu da je prema trogodišnjem planu zaduženja, koji je uradila prethodna vlada, u prošloj godini bila planirana emisija obveznica na ino brezama, koja nije realizirana zbog činjenice da je federalni proračun bio stabilan i da se Vlada ponašala odgovorno - rekao je Nikšić. 

Bojite li se konfrontiranja s 500 najmoćnijih ljudi u ovoj zemlji koji su vam zamjerili ovu odluku? Prije svega mislim da lidere poslovnog sektora, oni sutra mogu svesrdno podržati opoziciju...

- Prvo želim reći da razumijem da svaka značajna odluka, posebno ona koja se tiče povećanja minimalne plaće, izaziva reakcije u svim sektorima, pa i među najmoćnijim ljudima u zemlji. Međutim, moja odgovornost kao premijera Federacije BiH nije da zadovoljim samo interesne grupe ili ekonomske elite, već da predvodim Vladu koja donosi odluke koje su u najboljem interesu svih građana, posebno onih koji rade za minimalne plaće i koji su najugroženiji u našem društvu. Moramo stvarati uslove da ljudi ostaju i rade u svojoj zemlji, pa je ovakva odluka i u interesu poslodavaca, kojima je potrebna radna snaga.

Smatram da je svaka promjena koju donosimo, čak i kada je izazovna, potrebna za dugoročni razvoj zemlje. Ne bojim se konfrontacija, jer vjerujem da svaki korak koji činimo za poboljšanje statusa naših radnika i građana dugoročno koristi cijeloj zemlji. Također, uvjeren sam da će svi lideri u poslovnom sektoru shvatiti važnost održive ekonomske politike koja vodi ka ravnoteži između profitabilnosti i socijalne pravde. Kao premijer, imam odgovornost voditi Federaciju BiH u pravcu u kojem će svi njeni građani imati priliku za bolji život. Naša politika je politika ravnoteže – ravnoteže između interesa radnika, poduzetnika i cijelog društva. Svi smo mi dio istog sustava, i vjerujem da će dijalog i suradnja sa svim akterima, uključujući poslovni sektor, biti ključni za pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost i bolje uvjete za sve građane.

Kakav je plan za reformske fiskalne zakone? Može li se njihovo usvajanje očekivati u naredna tri mjeseca? 

- Utvrdili smo zakon o fiskalizaciji transakcija i donijeli odluku o minimalnoj plaći. Ovo su mjere fiskalne intervencije i predstavljaju preduvjet za planiranu fiskalnu reformu. Očekujemo da ćemo tijekom ove godine osigurati sve neophodne preduvjete za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija bi trebao stupiti na snagu sredinom godine. Fiskalnom reformom planiramo smanjiti doprinose, ali ističem važnost postupnog pristupa kako bi se osigurala stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

U fiskalnim reformama potrebna je pažljiva implementacija promjena koje neće neproporcionalno opteretiti nijednu grupu unutar ekonomije. Ovi koraci su ključni za stvaranje boljih pretpostavki za primjenu ozbiljnih fiskalnih reformi. Mi smo ovu obavezu preuzeli, planirali u programskim aktivnostima, te krajnje ozbiljno i odgovorno pristupamo pripremama za njeno provođenje.

Fiskalni zakoni su u najvećoj mjeri pripremljeni i mi vjerujemo da ćemo ih vrlo brzo uputiti u parlamentarnu proceduru. Očekujemo da se u javnu raspravu uključi šira i stručna javnost, a kako bismo dobili što kvalitetnije rješenje. Ono što želim naglasiti je da primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija mora početi u praksi čim prije, te da će fiskalnim zakonima biti značajno smanjen teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima - rekao je premijer FBiH. 

Šta će biti s neradnom nedjeljom? Spekulira se da se ide u reviziju te odluke, da ni poslodavci više nisu za nju, da maloprodaja trpi gubitke...

- Razumijem da je tema neradne nedjelje izazvala dosta podijeljenih reakcija i da je u javnosti prisutno mišljenje o njenim posljedicama, kako za radnu snagu, tako i za poslodavce, posebno u sektoru maloprodaje. Kada smo donosili zakon, uključili smo sve naše partnere, i sindikate i poslodavce i širu zajednicu, zakon je podržan i u oba doma Parlamenta FBiH. Cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika, kao i omogućiti porodicama da imaju kvalitetnije vrijeme zajedno. Vjerujemo da su takve mjere važne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, koji su, na kraju krajeva, temelj naše ekonomije.

Naravno, svaka odluka, posebno takva koja ima ekonomske implikacije, mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Iako su ranije reakcije bile uglavnom pozitivne u pogledu zaštite radnika, razumijemo da postoje izazovi, naročito u maloprodajnom sektoru. Mi kao vlada želimo biti otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim stranama - sindikatima, poslodavcima i stručnjacima - kako bismo došli do rješenja koje neće ugroziti radna prava, ali istovremeno neće dovesti do negativnih ekonomskih posljedica.

Vlada mora analizirati i pratiti efekte svojih odluka i onda u skladu s analizom preuzimati potrebne mjere. Dok s jedne strane brojevi pokazuju da nema negativnih učinaka kad je riječ o ostvarenom prometu u trgovinama, u prosincu 2024. bio je veći za 22,5 milijuna u odnosu na isti mjesec prošle godine, imamo izražene zahtjeve poslodavaca, naročito iz velikih trgovačkih centara, da razmotrimo mogućnost stvaranja pretpostavki i za rad nedjeljom.

Naravno da ćemo razmotriti tu mogućnost i primijeniti pozitivna iskustva drugih država, pa ako se to pokaže opravdanim, omogućiti radnu nedjelju određen broj dana u godini. Ta odluka onda podrazumijeva posebnu zaštitu prava radnika koji budu radili nedjeljom, što će podrazumijevati prije svega posebno plaćanje. Zato smatram da je jako važno da svaka izmjena bude zasnovana na realnim podacima i analizama. Naša odluka neće biti vođena samo trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora - poručio je Nikšić. 

Na polovini smo mandata ove vlade. Kako ga ocjenjujete generalno, kako ga poredite s vladom vašeg prethodnika ili s vašim prvim mandatom?

- Na polovini mandata možemo reći da je postignuto nekoliko ključnih ciljeva, posebno u oblasti zakonodavnog okvira kada je riječ o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti, većeg izdvajanja za poduzetništvo, usklađivanje zakonodavstva s EU legislativom, te borbe protiv korupcije koja uključuje konačan početak primjene Zakona o sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala koji smo donijeli u mom prethodnom mandatu. Posebno sam ponosan što je ova Vlada počela voditi računa o opstanku ljudi u ovoj zemlji, o mladima.

Prvi put Vlada je uvela program financijske podrške za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH. Tri energetska zakona donose energetsku stabilnost i nezavisnost Federacije BiH, usklađenu s EU legislativom, a dobili smo i Zakon o južnoj interkonekciji. Konačno počinje raditi i Federalni uskok, za što smo osigurali uvjete, a čije ćemo rezultate rada tek gledati. Federacija je prvi put dobila i Registar pedofila i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, a značajno su pooštrene sankcije za nasilnike izmijenjenim Kaznenim zakonom u Federaciji BiH.

Donijeli smo set zakona za unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja malog gospodarstva i društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Namjenska industrija danas bilježi značajne rezultate, umjesto zatečene stagnacije postaje motor razvoja. Nismo dozvolili gašenje kompanije Zrak, koja danas ima ugovorene poslove i svoje radnike. Ono što mogu kazati jeste da smo napravili iskorak skoro u svakom resoru, od socijalne politike, poljoprivrede, turizma, do kulture i sporta. Dovoljno je pogledati proračune ovih ministarstava.

Okončavamo pripreme za fiskalnu reformu, te radimo i na drugim reformama. Ali i dalje imamo mnogo posla. Upoređujući sa svojim prvim mandatom, ovaj period nosi određene izazove koji su specifični za sadašnju globalnu i regionalnu situaciju. Možda su neke reforme mogle biti brže provedene, ali zahtijevale su od nas više vremena za pripreme, dogovore i procjene. Naprimjer fiskalna reforma je epohalna, koju su, kao što znamo, svi najavljivali, ali se očito do danas nitko time nije ozbiljno bavio. Postoje brojne oblasti koje treba unaprijediti.

Važno je da iz svake analize izvučemo naučene lekcije i da se fokusiramo na buduće korake koji će donijeti bolje rezultate za sve građane. Javnost je svjedok kako se mi ne bavimo onima koji su bili prije nas, za razliku od njih koji su se nama bavili i tada i sada. Jasno mi je da sada oni vide ono što nisu htjeli, smjeli ili znali uraditi dok su bili u prilici pa od nas očekuju da to sve provedemo odmah i sada. To je njihovo pravo, a naše je da radimo. Mi nismo došli da kritiziramo naše prethodnike, nego da uradimo ono što oni nisu, a kako bi svi građani imali bolje uvjete života i rada - rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju.

artinfo.ba