Nakon progona sa svojih ognjišta, hrvatski branitelji Zenice daju ogroman doprinos obrani središnje Bosne ali i BiH i RH
U zeničkom naselju Crkvice, na 31. obljetnicu utemeljenja zeničke brigade HVO-a „Jure Francetić“ u nedjelju 15. prosinca, obilježen je i Dan branitelja grada Zenice, pripadnika HVO-a ali i HOS i MUP. Program je započeo misom u crkvi Blažene Djevice Marije u Crkvicama, a misu je predvodio mons. Tomo Knežević, uz sudjelovanje mjesnog župnika velečasnog Andreja Lukanovića.
Mons. Knežević koji je i sam osjetio put brigade najprije na prostorima zeničke kotline, a nakon toga i Lašvanske doline gdje su pripadnici zeničke brigade u zajedništvu s drugim brigadama HVO-a u BiH nastavili ratni put braneći svoj hrvatski narod, a potom i Domovinu BiH, braniteljima je spremnost i zauzetost koju su pokazali iz ljubavi prema vlastitom domu, obitelji i Domovini, ne žaleći ni vlastite živote. Bilo hrvatskog branitelja mons. Tomo Knežević osjećao je i ravnatelj Dušobrižništva vojske i policije u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Banjolučkoj biskupiji .
„Zenička dolina i njezini poginuli sinovi ugradili su se u našu opstojnost, ostanak i povratak na zeničke i druge srednjobosanske prostore. Euharistijsko slavlje s našim osobnim i zajedničkim molitvama najbolji su način zahvale onima koji su darovali svoje živote“, poručio je mons. Knežević.
Nakon svete mise od crkve do Spomen obilježja u Crkvicama organiziran je mimohod, a na Spomen obilježju su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće uz prigodno opijelo. Uspomenu na Domovinski rat i postrojbe HVO danas čuvaju udruge proistekle iz Domovinskog rata, a domaćin okupljanja u povodu Dana branitelja Zenice su bile UDVDR-a i Udruga ratnih zatočenika grada Zenice.Danu branitelja su nazočile brojne braniteljske udruge županijskih i općinskih razina i izaslanstava iz Usore, Jelaha, Žepča, Komušine, Viteza, Busovače i Travnika, te general Ilija Nakić, i Ivo Tadić, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Zenički su Hrvati, naglašeno je i ovom prilikom, ponosni su na svoj doprinos obrane doma i domovina Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.Put zeničkog HVO je bio težak i trnovit, ali njegovi pripadnici njime su koračali časno. „Ilegalno kroz Krizne stožere počelo je prvo organiziranje, obuka i odlazak na ratišta u republiku Hrvatsku. Polako se prelazilo u seoske straže i postrojbe koje su imale zadaću braniti grad i rodnu grudu. Formiranjem prostornih bojni na teritoriji grada Zenice krenulo se na ratišta daleko od doma od Jajca, Travnika, Vlašića, Komušine i svugdje gdje je u to vrijeme bilo potrebno da bi se zaustavile srpske snage koje su imale nakanu da zauzmu BiH.
U prosincu 1992. formira se brigada HVO manevarskog tipa koja nastavlja svoje ratne zadaće umjesto ranijih prostornih bojni. U vrijeme aktivne obrane od ''VRS'' nije se očekivalo da ćemo biti napadnuti od ''saveznika'' u rođenom gradu. Od početka 1993.g snage Armije su se okrenule na plan „B“, a on se sastojao u nadoknađivanju izgubljenog od Srba na uštrb Hrvata središnje Bosne. A to su najprije osjetili Hrvati Zenice“, kaže Željko Ljubanić, jedan od zapovjednika Brigade HVO-a u Zenici. Provedbu plana „B“ Armije R BiH također su prvi na svojoj koži osjetili Hrvati Zenice. U selu Dusina koje pripada Zenici u siječnju 1993. godine počinjen je prvi masovni zločina nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini. Nepuna tri mjeseca poslije, 15. travnja 1993. HVO i zenički Hrvati postaju mete sveopćeg napada daleko brojnije Armije R BiH kojemu je prethodilo uhićenje zapovjednika Brigade Živka Totića i ubojstvo njegove pratnje od strane mudžahedina, pripadnika 3.korpusa Armije R BiH.
Od 18.04. 1993. Zenica prestaje biti grad Hrvata, protjeruje ih se preko 12 000 od ranijih 25000. Ubijaju se vojnici i civili, čine se ratni zločini nad Hrvatima, a preko 600 vojnika i civila zatvaraju se u zeničke logore.Unatoč svemu pripadnici Brigade se nastavljaju boriti na prostorima Travnika, Lašvanske doline, Uskoplja i svugdje gdje je bilo potrebno. Zeničke postrojbe dale su ogroman doprinos veliki obrani ovih prostora te kasnije preustrojem sudjeluju i u svim operacijama koje su bile preduvjet prestanku ratu te zaraćene strane u BiH dovele za pregovarački stol koji je rezultirao potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Kroz zeničku Brigadu HVO-a prošlo je oko 2000 branitelja grada Zenice, 135 ih je poginulo, dvojica se vode kao nestali, oko 150 je ranjenih, a preko 600 je završilo u logorima. Na teritoriji grada Zenice nad Hrvatima su učinjeni mnogi ratni zločini, Muzička.škola, KPD Zenica, Dusina, Grm, Bilivode Podbrežje, Šušanj itd., mnoga sela i mjesta više ne postoje. Od 25. 000 Hrvata danas u Zenici živi nešto manje od 5.000 Hrvata što potvrđuje da je plan „B“ Armije R BiH u ovom gradu bio iznimno uspješan. Nažalost cijena provedbe tog plana, ubojstva, progon i zatvaranje u logora ostala je neplaćena.
artinfo.ba
