Tunel koji povezuje Bosnu s Hercegovinom bit će najmoderniji u Europi
Tunel između Bosne i Hercegovine, nekada usko grlo, postaje najmoderniji tunel u ovom dijelu Europe. Obnova željezničke pruge od Sarajeva do Bradine bit će završena do rujna. Četrdeset kilometara pruge i tri kilometra najmodernijeg tunela u Europi kroz Ivan sedlo financiraju se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB) od 25 milijuna eura.
Obnovu pruge radile su tvrtke Generale Costruzioni Feroviarie (GCF) iz Italije i Hering iz Širokog Brijega zajedno s podizvođačem tvrtkom Step iz Sarajeva. Obnova pruge je počela u travnju prošle godine, a svečano otvaranje se može očekivati u rujnu.
"Pruga je u cjelosti spremna za talgo vlakove. Željeznice FBiH su iznimno zadovoljne našim radom te su izrazili nadu i volju nakon obnove pruge talgo vlakove početi voziti prema jugu BiH. Prilikom izvođenja radova naišli smo na loše stanje postojeće pruge koja već godinama nije bila održavana na pravi način. Stare tračnice i drveni pragovi su zamijenjeni novim i betonskim, po uzoru na europske. Radnici su također imali problema s određenim područjima koja su bila minirana, što je stvaralo dodatni problem prilikom obnove pruge. Postavljene su moderne tračnice koje su duže od 100 metara, a većina materijala je nabavljana od tvrtkii iz BiH", kazao je predstavnik tvrtke GCF Enes Haračić, prenosi Klix.
Ivan sedlo
Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje Hercegovinu na jugu i Bosnu na sjeveru. Zemljopisna je, klimatska i hidrološka razdjelnica mediteranske Hercegovine i sliva Jadranskog mora i kontinentalne Bosne i crnomorskog sliva. Ujedno je i administrativna granica Županija Hercegovačko-neretvanske i Sarajevske.
U različitim vremenskim razdobljima na obnovi pruge je bilo angažirano više od 300 radnika. Najkompleksniji dio obnove željezničke pruge od Sarajeva do Bradine uključuje čak 19 mostova i 11 tunela te tri kilometra tunela Ivan, "uskog grla" kroz koje se do sada zbog dotrajalosti pruge promet odvijao vrlo otežano brzinom od 20-ak kilometara na sat.
"Konkretno želimo nastaviti raditi na dionici od Alipašinog Mosta do Željezničke stanice u Sarajevu i tako zaokružiti priču. Obnova pruge se radi pod prometom, u smislu da se on zatvori na deset sati, radnici urade svoj dio posla i onda se strojevi sklone kako bi vlakovi mogli neometano voziti", dodaje Haraćić.
Prije 125 godina u Sarajevo je stigao prvi vlak koji je uspostavio komunikaciju od unutrašnjosti zemlje k moru. Najveći problem predstavljalo je rješavanje najteže dionice pruge - vododijelnice na Ivan Sedlu (876 m) koja je u zračnoj udaljenosti svega 14 kilometara od Konjica, s visinskom razlikom od 600 metara, i predstavljala je posebne tehničke poteškoće.
Pored turističkog, željeznički promet na ovoj dionici, koja je sastavni dio međunarodnog Koridora 5C uvrštenog u tzv. Sveobuhvatnu mrežu željezničkih pruga regije (SEETO Rail Comprehensive Network), imat će izravan i pozitivan učinak na konkurentnost pojedinih industrijskih grana u BiH, navode iz GFC-a.
Nakon potpune obnove željezničke pruge bit će osigurani svi tehnički uvjeti i zadovoljeni standardi koji će dozvoljavati brzinu vozova od 100 do 120 km/h uz ograničenja trase i uspone na obnovljenoj dionici. Od 2010. do 2012. godine obnovljena je pruga kroz Hercegovinu od Bradine do Čapljine i granice s Hrvatskom.
ap|artinfo.ba
